Ekonomski razvoj neostvariv je bez inovacija i poduzetništva. Kako su poduzeća u privatnom vlasništvu jedan od glavnih pokretača gospodarstva, otvaranjem radnih mjesta te rastom proizvodnje i potrošnje, može se reći da inovacije preko poduzetništva pokreću nacionalno, ali i svjetsko gospodarstvo.

Uspješnost tvrtki i industrije u EU važna je za poticanje zapošljavanja te stvaranje novih i boljih radnih mjesta. Velik se dio tog uspjeha temelji na kvaliteti i vještinama radne snage te njezinoj sposobnosti prilagođavanja promjenama.

Ekonomski rast je kvantitativna dimenzija ekonomskog razvoja, a označava porast proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i svih drugih sastavnica jednog gospodarstva, odnosno ukupnog outputa određene nacionalne ekonomije. Uobičajeno se izražava BDP-om (bruto domaćim proizvodom) ili malo preciznijom metodom BDP po stanovniku.

S druge strane, ekonomski razvoj osim samog rasta BDP-a uključuje i cijeli niz usmjerenih napora nositelja ekonomske politike s ciljem povećanja društvenog standarda, ljudskog kapitala, važne infrastrukture, regionalne konkurentnosti, socijalne uključenosti, zdravstvenog stanja i pismenosti stanovništva.

Ekonomski rast, odnosno porast BDP-a , nužan je preduvjet ekonomskog razvoja. Bez ekonomskog rasta nije moguće na održivi način povećati kvalitetu života, odnosno razinu obrazovanosti, zdravstvene standarde te kvalitetu infrastrukture u zemlji.

Inovacije i poduzetništvo usko su povezani te su temelj razvoja napredne ekonomije i društva u cjelini. Kako bi se poduzetništvo razvijalo u suvremenom okruženju koje obiluje konkurencijom te je obilježeno izuzetno naprednim otkrićima u struci i znanosti, potrebno je motivirati poduzetnike da budu inovatori te podržavati njihovu osobnost i kreativnost u razvoju poslovanja.

Poduzetništvo je pokretač ekonomskog razvoja. Država mora osigurati sve uvjete za razvoj poduzetništva. U svakoj razvijenoj zemlji upravo su poduzetnici ti koji svojim kontinuiranim radom i primjenom inovativnih rješenja najviše doprinose ekonomskom razvoju i otvaraju radna mjesta te smanjuju nezaposlenost u državi.

Promicanje poduzetništva

U Europi postoji otprilike 23 milijuna poduzeća, a 99% njih čine mala poduzeća na koja otpadaju dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru. Tvrtke i njihovi zaposlenici rade u okruženju koje se brzo mijenja uslijed sve veće globalne gospodarske integracije i novih tehnologija. Kako bi bili uspješni, moraju postati fleksibilniji odnosno sposobniji predviđati promjene i prilagođavati im se.

Poduzetništvo je intelektualni proces neprestanog mijenjanja gospodarske strukture, te stvaranja nečeg drugačijeg čemu se posvećuje trud i vrijeme. Ekonomije diljem svijeta, kako bogate i ekonomski razvijene zemlje, tako i tranzicijske i zemlje u razvoju, oslanjaju se pretežito na poduzetništvo.

Upravo se suvremeno poduzetništvo smatra glavnim akterom i generatorom ekonomskih i tehničko-tehnoloških promjena, odnosno pokretnom snagom koja uzrokuje ekonomski rast i razvoj nacionalnih ekonomija.

Poduzetništvo predstavlja složen fenomen izrazito multidisciplinarnog i interdisciplinarnog karaktera, a u skladu s time proučavanje poduzetništva često omogućuje da se iste empirijske pravilnosti utvrđene istraživanjima interpretiraju iz različitih disciplinarnih kutova gledanja primjenjujući različite razine analize. Pojam poduzetništva i poduzetnika vrlo je rasprostranjen i upotrebljiv u poslovnom svijetu.

Svaki poduzetnik mora biti sposoban stvoriti nešto novo i za to preuzeti rizik, iz ove tvrdnje proizlazi aspekt koji čini poduzetnika, a to je – stvaranje nečeg novog. Sljedeći aspekt koji se promatra i definira poduzetnika je: trud i vrijeme. Ponekad je potrebno mnogo truda i vremena kako bi poduzetnik omogućio stvaranje nečeg novog.

Neovisnost te osobno zadovoljstvo još je jedan od aspekata poduzetnika. Važno je da poduzetnik bude zadovoljan onim što je postigao te načinom na koji vodi poduzeće. Stižemo i do glavnog aspekta poduzetništva, a to je prihvaćanje i preuzimanje rizika.  Ponekad se odluke moraju donositi i u nesigurnoj okolini, a ishod može biti kako pozitivan tako i negativan.

Dakle, četiri aspekta koja karakteriziraju osobu kao poduzetnika su: stvaranje nečeg novog, uložen trud i vrijeme, neovisnost i osobno zadovoljstvo te posljednji i najvažniji - preuzimanje rizika.

Poduzetnik ima mnogo funkcija, osobina, obaveza i aktivnosti s kojima se svakodnevno susreće te se događa da ako izgubi ili ne obavi samo jednu od njih to se odražava na cjelokupno poslovanje poduzeća.

Sama pomisao na neki poduzetnički pothvat i ulazak u poslovanje te otvaranje nečeg novog na samom početku sa sobom nosi koliko prilika i prednosti, toliko prijetnji i nedostataka, te je sam ulazak u poduzetničke vode često rizičan, pogotovo za mlade poduzetnike koji otvaraju svoja poduzeća unatoč brojnoj konkurenciji.

Svaki novi trend na području znanosti, tehnologije, pa tako i na samom tržištu i gospodarstvu, povlači za sobom i zahtijeva novi stupanj znanja i sposobnosti poduzetnika. Odnosno, poduzetnik mora pratiti trendove kako bi bio u toku sa izazovima koje mu donosi svaki novi dan, pa je tako prilagodljivost, brzina učenja te snalažljivost u dinamičnom okruženju velika prednost osobe koja nastoji u bližoj ili daljnjoj budućnosti postati poduzetna.

Sumarno, poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskorištavanja prilike. Ono uključuje sve poduzetnikove djelatnosti usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača i novih tehnologija, a naglašeno je vezano uz prijelomna vremena, uvjete neizvjesnosti, krize i promjene u okolini.

Cilj suvremenog poduzetništva je razviti poduzetničku klimu koju prije svega karakterizira orijentacija na individualnu inicijativu, kreativnost i inovacije, kao i stvaralačku atmosferu usmjerenu na prevladavanje postojećeg i stvaranje novoga, drugačijeg i humanijeg društva.

Poduzetnički inkubatori jedan su od oblika potpornih institucija razvoja poduzetništva, pri čemu je njihova osnovna svrha poticanje poduzetničkog okruženja i osiguravanje preduvjeta razvoja poduzetnika na određenom području pružanjem raznih usluga.

Što su to poduzetnički inkubatori?

Poduzetnički inkubatori osnivaju se radi dinamiziranja lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja jer su im ciljna skupina poduzeća iz područja njihove županije ili grada.

Pojednostavljeno rečeno, poduzetnički inkubatori su ograničeni prostori u kojima se koncentriraju novostvorena poduzeća, a temeljni cilj im se odnosi na poboljšanje ukupne mogućnosti rasta. Također, poduzetnički inkubatori nastoje osigurati opstanak njihovih korisnika, i to prvenstveno kroz pružanje adekvatnog prostora sa zajedničkom infrastrukturom, menadžerskom podrškom i stručnom pomoći kroz razne oblike savjetovanja.

Kao što smo ranije rekli, poduzetništvo se smatra jednim od ključnih čimbenika u rastu, razvoju, stabilizaciji te održivosti gospodarstva. Također, poduzetništvo je snažan generator otvaranja novih radnih mjesta, transfera znanja te cjelokupna razvoja poslovanja. Za potporu poduzetničkih aktivnosti nužno je postojanje dobro organizirana sustava čiji je cilj privlačenje mladih i obrazovanih da postanu poduzetnici te pružanje kvalitetne potpore poduzetnicima početnicima u tranziciji od razvoja poslovne ideje do realizacije održiva poslovnog modela.

Međutim, mnogim novoosnovanim poduzećima nedostaju ključni resursi nužni za uspješan razvoj kao što su financijski i intelektualni kapital te se suočavaju s većim zaprekama u poslovanju u odnosu na već etablirana srednje velika i velika poduzeća. Stoga su kao odgovor na navedeno poduzetnički inkubatori kao oblik poduzetničke potporne institucije institucijski okvir potpore poduzetnicima početnicima u razvoju perspektivna poslovnog pothvata.

Osnovni cilj inkubatora se odnosi na činjenicu kako je potrebno proizvesti uspješna poduzeća, i to poduzeća koja su nakon inkubacije financijski samoodrživa i neovisna. Prvenstveno, poduzetnički inkubatori generiraju nove male tvrtke koje tek počinju poslovati ili su u fazi rasta i razvoja te nemaju vlastiti prostor.

Na temelju inovacijskih ili poduzetničkih projekata, male tvrtke se razvijaju uz stručnu pomoć u samom inkubatoru. Temeljna karakteristika poduzetničkog inkubatora je da mogu biti financijski podržavani temeljem posebnih programa nadležnih ministarstava u onim sredinama u kojima se utvrdi ispunjenje potrebnih preduvjeta, kao što su primjerice: postojanje poslovnog prostora, zainteresiranost i potreba poduzetnika, te interes lokalne uprave i drugih institucija za taj oblik organiziranosti.

Naime, u procesu inkubacije poduzetnički inkubatori novim i tzv. startup tvrtkama pomažu razviti poslovnu ideju te ju pretvoriti u funkcionalni i financijski stabilan projekt, i to nudeći im razne usluge i sveobuhvatnu potporu.

Poduzetnički inkubatori se definiraju i kao organizacije koje ubrzavaju i sistematiziraju procese nastajanja uspješnih poduzeća pružanjem sveobuhvatne i integrirane potpore kao što su radni prostori, poslovna potpora, mogućnosti povezivanja i umrežavanja itd.

Također, pružanjem raznih usluga po načelu „sve na jednome mjestu“ i smanjenjem fiksnih troškova, poduzetnički inkubatori znatno poboljšavaju izglede za opstanak i rast novoosnovanih poduzeća. Uspješan poduzetnički inkubator generira stalan protok novih poduzeća s iznadprosječnim potencijalom stvaranja novih radnih mjesta i rasta.

Stoga, može se zaključiti da je osnovni cilj poduzetničkih inkubatora stvaranje uspješnih poduzeća, novih radnih mjesta te gospodarski rast i razvoj, pri čemu je bitno naglasiti da postoje različiti modeli poduzetničkih inkubatora ovisno o njihovim karakteristikama.

Poslovna inkubacija dinamičan je proces stvaranja poduzeća gdje inkubatori uslugama poslovne potpore, korištenjem poslovnih prostora, opremom te pristupom financiranju omogućuju rast novoosnovanim poduzećima u najkritičnijim fazama njihova razvoja.

Poduzetničke potporne institucije 

Poduzetnički inkubatori ubrajaju se u poduzetničke potporne institucije. Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13, 41/14, 57/18, 138/21), koji obuhvaća sustav poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija unutar Republike Hrvatske, poduzetnički inkubatori registrirane su pravne osobe koje „pružaju podršku uspješnom razvoju poduzetništva kroz poslovne usluge i resurse za poduzetnike, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike.”

Sukladno odredbama članka 2. stavka 2. Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, poduzetničke potporne institucije kao dio ukupne poduzetničke infrastrukture definiraju se kako slijedi:

1. RAZVOJNE AGENCIJE – registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini, poticanje i privlačenje investicija te iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva, objedinjavajući rad gospodarskih subjekata, lokalnih i regionalnih poduzetničkih institucija, te visokoobrazovnih institucija i centara znanja.

1.1.  LOKALNE RAZVOJNE AGENCIJE – osnovane od strane jedinice lokalne samouprave,

1.2.  ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE – osnovane od strane jedinice područne (regionalne) samouprave,

1.3.  RAZVOJNE AGENCIJE ODREĐENE DJELATNOSTI – npr. Energetska razvojna agencija, itd. – osnovana od strane jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.


         2. PODUZETNIČKI CENTRI – registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija), koji predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u sredinama u kojima su osnovani.

2.1.  DIGITALNI INOVACIJSKI CENTRI – pružaju podršku poduzetnicima u procesu digitalizacije poslovanja, digitalne transformacije i razvoju digitalnih vještina te u posredovanju između pružatelja usluga u području novih tehnologija i korisnika.

          3. POSLOVNI INKUBATORI – registrirane pravne osobe koje pružaju stručnu tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih pothvata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike do treće godine poslovanja.

3.1.  PODUZETNIČKI INKUBATORI – pružaju podršku uspješnom razvoju poduzetništva kroz poslovne usluge i resurse za poduzetnike, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike,

3.2.  INKUBATORI ZA NOVE TEHNOLOGIJE − predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte s tematskim fokusom i usmjerenjem na područja nove (visoke) tehnologije koji podržavaju pokretanje i rast inovativnog poduzetništva kroz inkubacijske programe te koji inovativnim poduzećima sličnog profila i interesa pružaju resurse i profesionalne usluge potrebne za rast i razvoj, uključujući istraživačko-razvojne jedinice te poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike.

           4. PODUZETNIČKI AKCELERATORI – registrirane pravne osobe, odnosno specijalizirani poslovni subjekti zaduženi za pružanje usluga podrške poduzetnicima u postinkubacijskoj fazi, odnosno u fazi razvoja i širenja poslovanja na domaćem i stranom tržištu.

           5. POSLOVNI PARKOVI – registrirane pravne osobe s fizičkim prostorima, zemljištem i resursima za smještaj malih, srednjih i velikih poduzetnika na komercijalnoj osnovi s posebnim fokusom na privlačenje domaćih i inozemnih investicija.
 
           6. ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI – registrirane pravne osobe koje se osnivaju radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika, a sukladno odredbama zakona kojim se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.

           7. CENTRI KOMPETENCIJE – predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte koji provode istraživačke projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim područjima te s kojim drugi poslovni subjekti mogu ugovoriti usluge istraživanja i razvoja u svrhu jačanja pojedinih industrijskih grana. Usmjereni su na razvojna i primijenjena istraživanja i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar specifičnih tematskih područja i grana kompetencije.

Poduzetnička infrastruktura u širem smislu Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti nastalih kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske.

Cilj, odnosno svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja je: poticanje gospodarskog rasta planiranjem i pravodobnom izgradnjom poduzetničke infrastrukture koja je u funkciji ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, bržeg rasta poduzetništva i povećanja investicija i zaposlenosti unutar područja na kojem se poduzetnička infrastruktura planira, odnosno gradi.

Na razini gospodarskih subjekata, cilj i svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja je stvaranje u potpunosti infrastrukturno opremljenih poduzetničkih područja, visoke razine lokacijske konkurentnosti koja uključuje kvalitetnu prometnu povezanost tih područja s glavnim prometnim pravcima i sustav poticajnih mjera i povlastica za poslovanje u tim područjima i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) i na nacionalnoj razini unutar Republike Hrvatske.

Oblici poduzetničkih inkubatora

Opći su ciljevi poduzetničkih inkubatora smanjiti izglede za propadanje start-up poduzeća i povećati njihove izglede za opstanak na tržištu, potaknuti osnivanje novih poduzeća, pružiti poslovne, administrativne, edukacijske i druge usluge svojim članovima i slično.

Postoji distinkcija između tradicionalnih inkubatora i inkubatora „nove ekonomije“, gdje prvi imaju za cilj ekonomski razvoj promoviranjem poduzetništva i stvaranjem radnih mjesta, dok potonji predstavljaju uglavnom virtualne inkubatore koji mogu, ali i ne moraju nuditi uslugu poslovnog prostora, pri čemu su usredotočeni na pružanje potpore visokotehnološkim i internetskim poduzećima te su ih uglavnom osnovale privatne kompanije.

Inkubatori nove ekonomije svoje usluge naplaćuju prihodom ostvarenim od sredstava uloženih u razvoj stanara inkubatora, za razliku od tradicionalnih inkubatora koji se oslanjaju na sredstva od subvencioniranog zakupa poslovnog prostora.

Nadalje, poseban su oblik inkubatora i inkubatori kojima je cilj pomoći u razvoju poduzetništva određenog dijela stanovništva, primjerice mladih ili žena. Ova vrsta inkubatora orijentirana je na “osnaživanje” jer su usredotočeni na korisnike kao što su pripadnici manjina ili žene i uglavnom su smješteni u nerazvijenijim regijama da pridonesu njihovoj revitalizaciji i rastu. Korisnici usluga poduzetničkih inkubatora one su skupine kojima je otežano započinjanje poduzetničkog pothvata zbog razloga koji mogu uključivati stupanj obrazovanja, godine poslovnog iskustva te nacionalnu ili rasnu pripadnost.

Kao oblik potpore poduzetništva mladih uspostavljaju se studentski poduzetnički inkubatori čija su ciljna skupina studenti kojima se pruža mogućnost realizacije njihovih poslovnih ideja. Studenti mogu imati dobre i inovativne ideje koje potencijalno mogu doprinijeti poticanju poduzetništva i smanjenju nezaposlenosti ako im se poduzetničkim inkubatorima pruži potrebna logistička i financijska potpora.

U literaturi često pojam znanstveno-tehnološkog parka i pojam inkubatora za visoke tehnologije navode se kao alternativni pojmovi. Tehnološki parkovi se osnivaju u više organizacijskih oblika, a svaki organizacijski oblik ima određene specifičnosti. Od znanstveno-tehnološkog parka čija je glavna funkcija razvoj novih proizvoda i tehnologija, preko inkubatorskog parka čiji je cilj razvoj malih i srednjih poduzeća utemeljenih na visokim tehnologijama, sve do tehnoloških centara koji za cilj imaju organizaciju te realizaciju istraživačkih i razvojnih industrijskih projekata.

Inkubator za visoke tehnologije prema toj bi definiciji bilo moguće promatrati kao sastavni dio tehnološkog parka. Osnivanje takvih inkubatora moguće je pri sveučilištima, istraživačkim centrima ili drugim ustanovama visokog obrazovanja, a koje uspostavljaju tijesnu suradnju s tehnološkim inkubatorom.

Osnivanje inkubatora u suradnji s obrazovnim i istraživačkim institucijama može znatno podupirati razvoj poduzetničkog pothvata, posebno ako su djelatnosti poduzeća stanara vezane uz napredne tehnologije. Nerijetko se inkubatori uspostavljaju upravo u blizini sveučilišta ili veleučilišta, tehnološkog parka ili industrijske zone.

Dakle, inkubatori nude različite vrste usluga koje su potrebne poduzetnicima početnicima, međutim jednako tako smatraju i da je potrebno unaprijediti pružanje određenih vrsta usluga, posebice usluge umrežavanja i povezivanja s investitorima, usluge poslovnog mentorstva, povećanje broja edukacija namijenjenih razvoju specifičnih vještina, pomoć u prodaji i izvozu te pomoć pri izradi i implementaciji projekata financiranih sredstvima EU-a.

Naglasak na pojedinoj skupini usluga ovisi i o vrsti inkubatora, pa će tako tehnološki inkubatori u usporedbi s tradicionalnim poduzetničkim inkubatorima obično veći naglasak staviti na određenu vrstu usluga kao što su zaštita intelektualnog vlasništva, pristup financiranju i marketing.

Razlikovanje inkubatora prema tome imaju li profitni ili neprofitni karakter također je važno za razumijevanje načina kako se inkubatori osnivaju i kako funkcioniraju. Neprofitne inkubatore osnivaju i u najvećem dijelu financiraju javni osnivači, dok se profitni inkubatori financiraju i iz privatnih izvora. Razlike u sponzorima inkubatora znatno su povezane s vrstama usluga koje inkubatori pružaju poduzećima stanarima, i to na sljedeći način: privatni inkubatori stavljaju naglasak na pružanje financijskih usluga, sveučilišni inkubatori naglašavaju pružanje infrastrukturnih usluga i usluga savjetovanja, dok javni neprofitni inkubatori pružaju različite vrste usluga bez posebne specijalizacije.

Zajednička je karakteristika poduzetničkih inkubatora osiguravanje poslovnog prostora poduzetnicima početnicima, pri čemu često primaju i ostala poduzeća koja nemaju status poduzetnika početnika.

Subvencioniran zakup poslovnog prostora uglavnom je na raspolaganju poduzetnicima početnicima koji su u prvoj godini poslovanja u inkubatoru vrlo često i oslobođeni plaćanja zakupa, dok u preostalim godinama plaćaju cijenu koja je znatno niža od tržišne cijene.

Projekti u poduzetničkom inkubatoru prolaze kroz sljedeće faze:

−       Predinkubacija: Savjeti se daju poduzetniku kako bi mogao iznijeti svoj poslovni plan. To obično zahtijeva istraživanje tržišta.

−       Inkubacija: Projekt se provodi radi analize njegove provedbe i ispunjavanja postavljenih ciljeva. Ova bi faza mogla trajati između godinu i godinu i pol.

−       Nakon inkubacije: Posao se prati kako bi se poboljšala određena područja. Možda postoji razdoblje u kojem ovo postaje relevantnije, otprilike pola godine, ali u stvarnosti je ova faza stalna i neodređena.

Primjer inkubatora PISMO u Novskoj 

Grad Novska smješten je na području zapadne Slavonije, a unutar Sisačko-moslavačke županije.  Prirodna je veza obronaka slavonskog gorja i posavske ravnice, s nadmorskom visinom od 90 m do 467 m, a najviši vrh jest Zmajevac. Novska obuhvaća područje od 319 km².

Za razvoj grada Novske i njegovog urbanog ustrojstva posebnu ulogu imao je geoprometni položaj koji je bio i ostao prvorazredni potencijal njegova razvoja.

Grad Novska je pravna osoba koja predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu koja u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

Misija Grada Novske očituje se u provedbi strategije gospodarskog razvoja grada, efikasno, pravodobno i kvalitetno izvršavanje funkcija i zadataka iz područja društvenih djelatnosti, komunalnog gospodarstva, zaštite okoliša, prostornog planiranja i ostalih poslova dodijeljenih zakonskom regulativom.

Nadalje, Grad Novska je otvoren grad koji privlači nove poslovne i društvene inicijative, ugodan grad za življenje, s očuvanim prirodnim okolišem i zdravim ekološkim okruženjem. Novska je grad koji ima razvijenu komunalnu infrastrukturu, značajan geografski i prometni položaj, te prati razvoj tradicionalnog poduzetništva, kao i razvoj obrazovanja i suvremene tehnologije.

Prometno značenje Novske danas se ogleda prvenstveno u čvorišnoj ulozi željezničkog prometa gdje se u Novskoj spajaju dva ogranka međunarodnog 10. koridora (pruga iz smjera Dugog Sela i pruga iz smjera Siska).

U cestovnom prometu Novsku obilježava tzv. punkt 100. kilometra, jer je grad podjednako udaljen od većih centara prema zapadu (Zagreb) i prema istoku (Slavonski Brod) te od većih gradova u BiH. Vrijednost cestovnog položaja na pravcu istok-zapad distributivnog je karaktera zbog izgrađene autoceste E 70. Prometna povezanost i blizina većih gradova u BiH važne su za razvoj tranzitnog turizma, dok u unutrašnjoj cestovnoj mreži značajan pravac ide prema sjeveru (Lipik, Pakrac, Daruvar).

Poduzetnički inkubator PISMO nalazi se u Novskoj i namijenjen je industriji razvoja videoigara i metalnoj industriji. U sklopu projekta obnovljene su dvije zgrade s ukupno 20 ureda, coworking prostorom i konferencijskim dvoranama te je kupljena oprema namijenjena gaming i metalurškoj industriji.

Nadalje, poduzetnički inkubator PISMO svim svojim korisnicima omogućuje poslovanje uz smanjene troškove te stvara poslovno okruženje gdje poduzetnici/obrtnici Inkubatora mogu ostvariti zajedničku poslovnu suradnju, razmjenjivati iskustva i razvijati poslovne ideje.

Prednosti koje nudi Poduzetnički inkubator PISMO su:

−       najam ureda i konferencijskog prostora po povoljnim uvjetima,

−       najam opreme specijalizirane za industriju video igara i metaluršku industriju,

−       savjetodavne i mentorske usluge,

−       edukacije – šestomjesečne edukacije koje obuhvaćaju razvojne alate Unity i Blender (razvojni alati koji služe u izradi grafike i programiranja video igre),

−       marketinška podrška.

Cilj inkubatora je stvaranje povoljne poduzetničke klime poticanjem razvoja start upova, jačanjem postojećih poduzetnika i jačanjem poduzetničkih potpornih institucija unutar gaming i metalurške industrije.

Misija je sljedeća: “Izgradnjom te opremanjem najmodernijom tehnologijom Poduzetnički inkubator PISMO želi pružiti mladim ljudima priliku za ostanak u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stvoriti poželjno mjesto za rad i stvaranje novih poslovnih, društvenih, socijalnih i ekonomskih vrijednosti.”

Vizija je: „Postati središte gaming industrije ne samo u RH, nego i u široj regiji.“

Kako je sve krenulo?

U kategoriji Doprinos poduzetništvu Sisačko-moslavačka županija prijavila je projekt Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u Sisačko-moslavačkoj županiji osnivanjem poduzetničkog inkubatora “PISMO-Novska”.

Uz osnovani prvi gaming poduzetnički inkubator, uređena je i opremljena poduzetnička infrastruktura te stvorena povoljna poduzetnička klima poticanjem razvoja start-upova, jačanjem postojećih poduzetnika i jačanjem poduzetničkih potpornih institucija.

Ideja i osnovni cilj za osnivanje poduzetničkog inkubatora bila je olakšati poduzetnicima njihovo poslovanje i otvaranje novih radnih mjesta. Otvaranjem start-upova u Inkubatoru PISMO nastoji se ojačati poduzetništvo na području Sisačko-moslavačke županije.

Inkubator je fokusiran na sektore metalne industrije i industrije razvoja video igara. Metalna industrija imala je dugogodišnju tradiciju na području Sisačko-moslavačke županije te je kao takva jedan od prioritetnih gospodarskih sektora u županiji s velikim neiskorištenim potencijalom.

Također, potiče se i razvoj gaming industrije, grane koja posljednjih godina bilježi veliku ekspanziju. Osim toga, opremljenost poduzetničke infrastrukture omogućuje poduzetnicima da razvijaju ideje i na drugim područjima djelovanja.

Projekt se je provodio od rujna 2017. godine do veljače 2020. godine. Nositelj projekta bila je Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o., a partneri Sisačko-moslavačka županija i Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o.

Ideja je bila osnivanje poduzetničke infrastrukture koja će u 26 funkcionalno-prostornih jedinica sadržavati svu potrebnu opremu poput CNC stroja, 3D printera, glazbenog i filmskog studija te uz sav potreban software omogućiti povećanje poduzetničke aktivnosti. Poduzetnički inkubator utjecao je na stvaranje kvalitetnog poduzetničkog okruženja stvarajući prostor, pružajući usluge i mogućnost korištenja opreme kako bi poduzetnicima bilo lakše i dostupnije raditi na razvoju svog poslovanja.

Razvojem poslovanja i stvaranjem novih proizvoda i usluga stvorit će se uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, što u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao županiji s velikom stopom nezaposlenosti, predstavlja potrebu i nužnost.

Danas postoji velik interes mladih za ulazak u inkubator PISMO, za edukacije koje se provode u inkubatoru, a nakon čega je obrazovaniji i osposobljen kadar mladih ljudi spreman za daljnji samostalni rad ili rad u drugim tvrtkama.

Sve je to doprinijelo porastu broja tvrtki na području Sisačko-moslavačke županije, a koristi od projekta osjećaju i druge grane poput ugostiteljskog i smještajnih pružatelja usluga s obzirom na to da velik broj ljudi iz cijele Hrvatske dolazi na edukacije i događaje organizirane kroz inkubator PISMO.

Prema dostupnim podacima, održano je ukupno 8 generacija edukacija. Sve generacije su imale isti koncept, dvije paralelne grupe po 20 ljudi, jedna za programiranje, a jedna za grafiku. Dosad je otvoreno oko 70 tvrtki. Do sad je više od 200 osoba u inkubatoru PISMO powered by A1 osposobljeno izrađivati videoigre u programima Blender i Unity.

Polaznici su došli iz svih krajeva Hrvatske. Nekima je Novska potpuno nova sredina, a neki su došli za svojim prijateljima. Naime, s rastom broj otvorenih tvrtki u inkubatoru PISMO, raste i potražnja za zapošljavanjima tako da se dio onih koji završe edukacije odmah zaposli u nekoj od tvrtki u inkubatoru.

Poduzetnički inkubator PISMO powered by A1 specijaliziran za gaming industriju provodi jednu od najpopularnijih hrvatskih edukacija o tome kako izraditi videoigre. Šest mjeseci polaznici u programima Unity i Blender uče kako proizvesti videoigre, kako ih programirati i grafički urediti. Tijekom učenja od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje primaju i naknadu te putne troškove, a po završetku gotovo da nema nezaposlenih.

Gaming inkubator PISMO broji 70-ak start UP-ova. Velika većina svoje znanje prije otvaranja tvrtke stekla je upravo na edukacijama u inkubatoru, a nakon nekoliko godina postojanja tvrtki iza njih je 1.000 gotovih projekata.

Ovaj specijalizirani poduzetnički inkubator osnovan je u sklopu napora Sisačko-moslavačke županije da postane regionalni centar gaming industrije. Sam projekt uključio je uvođenje edukacije od vrtića, u koji je uveden engleski jezik, preko radionica za učenike osnovnih škola do uspostave jedinstvenog srednjoškolskog obrazovanja tehničara za razvoj videoigara koji se može upisati, za sada, samo u Sisku i Novskoj.

PISMO je jedinstveno mjesto u kojemu ljubav prema videoigrama postaje ozbiljan posao. Nudi urede i coworking prostor, konferencijske dvorane, video i glazbeni studio, virtual reality (VR) opremu, motion capture studio, studio za fotogrametriju, 3D printere i računalnu opremu.

Osim što se stvaraju uvjeti za učenje, stvoreni su i prostori za rad, ali i život. PISMO posjeduje najsuvremeniju računalnu opremu, 3 studija – glazbeni, motion capture i fotogrametrijski, opremu za streaming, VR simulatore za testiranje videoigara i dr.

Umjesto zaključka, kakva će biti budućnost poduzetničkog inkubatora PISMO 

Na 93. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog odluke o donošenju Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom vrijedan 15,3 milijarde kuna. Program revitalizacije ide u dva smjera, obnovu nakon potresa i poticanje razvoja konkurentnosti županije. Program obuhvaća razdoblje provedbe do 2029. godine, a jedan od ciljeva kojim će se povećati konkurentnost je i izdvojeni strateški projekt – izgradnja kampusa industrije videoigara PISMO u Novskoj vrijedna 375,5 milijuna kuna.

Kampus gaming industrije u Novskoj uključuje izgradnju objekata vezanih uz otvorenje studija, studentskog i učeničkog doma, Poduzetničkog inkubatora za eSport arenu s 4000 mjesta te Akceleratora gaming industrije. U planu Kampusa je imati i petogodišnji visokoobrazovni program s 50 studenata godišnje te srednjoškolski program i razrede s 24 učenika godišnje.

Svi kapaciteti bit će na bazi od 400 osoba s osiguranim smještajem u domovima, a od sadržaja planirana je i konferencijska dvorana, menza, sportska dvorana i sav drugi sadržaj za profesore i prateću službu. Kampus će se graditi na površini od oko 8 hektara zemljišta u poduzetničkoj zoni.

Izgradnjom poduzetničkog inkubatora specijaliziranog za gejming- industriju Novska je postala središte gejminga u Hrvatskoj. Projekt je to koji je okrenuo trendove migracije, pokrenuti su i novi obrti i tvrtke.

Novska je mali grad, ali s mnogo mogućnosti, bilježi i pad broja nezaposlenih, rast zaposlenosti te sve veći rast broja obrta i osnovanih tvrtki.

Ivan Vidas, mag. oec.

Izvori:

1. Morić Milovanović, B. & Tutić, Ž., Poduzetnički inkubatori kao oblik poduzetničke potporne institucije u Hrvatskoj, HKJU-CCPA, 21(4), 729–757, 2021.
2. Bošnjak, S., Poslovni inkubatori kao generatori razvoja poduzetništva, Praktični menadžment: stručni časopis za teoriju i praksu menadžmenta, 2(2), 51–56., 2011.
3. CSES – Centre for Strategy & Evaluation Services, Benchmarking of business incubators, 2002.
4. Vidošević, K., Razvoj poduzetničkih inkubatora u Republici Hrvatskoj,  Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2018.
5. Škorić, A., Značaj poduzetništva za ekonomski razvoj Republike Hrvatske,  Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2019.
6. Baković, A., Teorija i praksa malog poduzetništva, Beretin, Split, 2014.
7. Buble, M., Kružić D., Poduzetništvo, Zagreb, 2006.
8. Pavić, Ž., Poduzetništvo mladih i nova ekonomija, Ekonomski vjesnik, vol.XXI, br. 1-2, str. 85-93, 2008.
9. Gregorić, M., Hegeduš, I., Kolenko, K.: Važnost inovacija i poduzetništva za ekonomski razvoj Republike Hrvatske, Obrazovanje za poduzetništvo VOL 8 NR Special Issue 2018.
10. https://novska.hr/hr/o-novskoj/o-gradu/
11. https://novska.hr/hr/on-line-vijesti/kampus-gaming-industrije-uvrsten-u-projekte-koji-revitaliziraju-sisacko-moslavacke,7031.html
12. https://tockanai.hr/poduzetnik/poduzetnicki-inkubatori-istrazivanje-65225/
13. https://ec.europa.eu/esf/main.jsp?catId=457&langId=hr
14. https://inkubator-pismo.eu/usluge/
15. https://inkubator-pismo.eu/
16. https://inkubator-pismo.eu/2023/07/31/8-generacija-polaznika-uci-raditi-u-programima-unity-i-blender/
17. https://novac.jutarnji.hr/novac/eu-projekt-2022/sisacko-moslavacka-zupanija-osnovan-je-poduzetnicki-inkubator-pismo-novska-grad-je-postao-centar-gaming-industrije-15251221
18. https://lidermedia.hr/1000-najvecih/marija-kusmis-gradonacelnica-novske-otvaraju-se-nove-mogucnosti-za-razvoj-poduzetnistva-151591