Važnost turizma za RH 

U razdoblju trajanja turističke sezone, sektor turizma zapošljava najveći dio radno sposobnog stanovništva RH, što u konačnici utječe na životni standard građana naše zemlje.

Turizam i sve aktivnosti koje su u uskoj povezanosti s bavljenjem turističkih djelatnosti predstavljaju najvažnije gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj.

Možemo reći kako je turizam jedna od najznačajnijih sastavnica rasta i razvoja gospodarstva, posebice ako su zadovoljeni svi prirodno-geografski preduvjeti.

Ukratko, turizam uključuje sve aktivnosti proizašle iz putovanja i boravaka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.

Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenja turističkih potreba na određenom prostoru odnosno za ekonomsko gledište puno važniji pristup koji kaže da je turističko tržište skup odnosa ponude i potražnje koji nastaje pod utjecajem turističkih kretanja.

Turizam je globalni fenomen te je razvoj održivog turizma Hrvatske potrebno sagledavati i u kontekstu trendova na turističkom tržištu sa svrhom rasta konkurentnosti i kreiranjem poticajne turističke politike, uzimajući u obzir iskustva drugih usporedivih zemalja i prilagođavajući ih specifičnostima Hrvatske.

Naravno, uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, turizam ima vrlo važnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu RH zbog niza ekonomskih koristi. To su prvenstveno rast dohotka, zapošljavanje, kapitalna ulaganja te poticanje regionalnog rasta i razvoja.

Svaka receptivna turistička zemlja ima za strateški cilj razvitak i intenziviranje inozemnog turizma, što logično zahtjeva da se analiziraju sve relevantne karakteristike turističkih tržišta u inozemstvu za koja se opredjeljuje ili očekuje, da će biti glavna emitivna područja inozemne turističke potražnje.

Budući pravci razvoja turizma Hrvatske determinirani su i trendovima na globalnom turističkom tržištu. Među mnogim kratkoročnim i dugoročnim trendovima ističu se oni koji su vezani za održiv i pristupačan turizam, digitalizaciju poslovanja, kao i demografske promjene.

Također, raste svijest stanovništva o potrebi održivog razvoja turizma. Paradigma održivog razvoja turizma pojavljuje se stoga i kao odgovor na izazove koji proizlaze iz djelovanja čovjeka na okoliš. Globalne klimatske promjene izazivaju veliku zabrinutost znanstvenika, stručnjaka i opće populacije.

Interakcija između turizma i klimatskih promjena vrlo je izražena. S jedne strane, klima je važan čimbenik razvoja turizma i atraktivnosti turističke destinacije. Stoga su dionici u turizmu svjesni važnosti očuvanog okoliša i klime za dugoročan razvoj turizma.

Polazeći od činjenice da turizam predstavlja značajnu polugu ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, potrebno je ulagati napore kako bi se minimizirali negativni učinci turizma na okoliš, očuvali resursi za razvoj turizma, ali i kvalitetan život budućih generacija.

Zašto novi Zakon o turizmu? 

Reforma upravljanja razvojem turizma sastoji se od izrade strateških dokumenata, uspostave sustava prikupljanja podataka, definiranja alata za upravljanje razvojem i donošenja Zakona o turizmu.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (dalje: NPOO) kao reformska mjera, u dijelu C1.6. R1 Povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora, predviđena je uspostava učinkovitog sustava razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma.

Osnovni cilj sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem turizma je uspostaviti učinkoviti okvir, organizacijski i pravni, za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti.

Donošenjem Zakona o turizmu kao krovnog zakona koji uređuje upravno područje turizma, a koji ujedno predstavlja i okvir za praćenje i razvoj turizma uspostavlja se sustav praćenja i analize podataka, sektorski specifičan sustav poticanja ulaganja u turizmu, praćenja i analize ulaganja, definiraju se uloge ključnih dionika u razvoju turizma i međuresorna suradnja te definiraju pokazatelji i standardi osiguravanja održivosti turizma (osobito zelenih i digitalnih standarda).

NPOO predviđa definiranje razvoja održivog turizma kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine te novi Zakon o turizmu koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2024. godine.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine („Narodne novine“ broj 2/23); u daljnjem tekstu: Strategija) akt je strateškog planiranja hrvatskog turizma za razdoblje do 2030. godine, usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategijom je u okviru prioritetnog područja 4.1. za strateški cilj 4. “Otporan turizam”: Unaprjeđenje zakonodavnog okvira, navedeno da nije postojao propis koji bi osigurao učinkovito provođenje turističke politike i usmjeravanje razvoja turizma u smjeru održivosti zbog čega je bilo potrebno donijeti Zakon o turizmu kojim će se uspostaviti sustav praćenja i analize podataka, uspostaviti sektorski sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja, definirati uloge dionika u razvoju turizma, definirati pokazatelje i standarde osiguravanja održivosti turizma.

Razvoj održivog turizma u Republici Hrvatskoj ima cilj podići kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva i gospodarski i društveni napredak hrvatskog društva u cjelini.

Ključno obilježje Hrvatske kao turističke destinacije njezina je autentičnost koju odražavaju gostoljubivi, otvoreni i srdačni ljudi, raznolikost njenih regija te bogata prirodna i kulturna baština. Turizam u Hrvatskoj je više od poduzetništva. On je način života.

S ciljem zaštite i još bolje prezentacije resursa, kao i očuvanja duha dobrodošlice po kojem je prepoznatljiv hrvatski turizam, nužno je zaustaviti negativne trendove poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti te pokrenuti održivu razvojnu paradigmu u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini.

I zato, kako bi ostvarili viziju, potrebno je, poštujući nasljeđe, valorizirati kulturnu baštinu, ali i način života, autohtonu hranu i ostale brojne prednosti temeljene na identitetu svih regija.

Novi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine.

Ovim se Zakonom uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sektorski specifičan sustav poticanja ulaganja u turizmu, zaštita i valorizacija resursne osnove te ostala pitanja od značaja za turizam.

Razvoj turizma u smjeru održivosti je proces unaprjeđenja sustava turizma koji se temelji na prepoznavanju, poticanju i upravljanju razvojnim potencijalima uz održivo i odgovorno korištenje prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unaprjeđenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji.

Radi praćenja razvoja turizma u smjeru održivosti uspostavlja se indeks turističke razvijenosti i sustav pokazatelja održivosti.

Postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom o turizmu

Zakonom o turizmu (NN 156/23) uređuje se sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sektorski specifičan sustav poticanja ulaganja u turizmu, zaštita i valorizacija resursne osnove te ostala pitanja od značaja za turizam.

Turizam je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku zbog svojega gospodarskog, društvenog i međusektorskog utjecaja.

Sustav turizma čine turistička destinacija, djelatnosti i usluge u turizmu te dionici.

Djelatnosti i usluge u turizmu su pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, pružanje usluga smještaja, pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora, turističkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turističke ponude te druge djelatnosti i usluge u skladu s propisima kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost i pružanje usluga u turizmu.

U dijelu kojim je uređen sustav turizma definirani su destinacija, djelatnosti, usluge u turizmu i dionici. Vezano uz djelatnosti i pružanje usluga u turizmu iste se definiraju te se u odnosu na obavljanje navedenih djelatnosti i usluga upućuje na odredbe posebnih propisa Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21) i Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“ broj 130/17, 25/19, 98/19, 42/20 i 70/21).

Zakonom o turizmu je definiran institucionalni okvir za upravljanje razvojem turizma – Ministarstvo kao nositelj turističke politike, Vijeće za upravljanje razvojem turizma, sustav turističkih zajednica te Znanstveni i stručni savjet.

Zakonom o turizmu osniva se Vijeće za upravljanje razvojem turizma na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, a čine ga ministri svih resora značajnih za turizam. Vijeće se osniva radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika.

Članovi su i predsjednici nacionalnih udruga općina, gradova i županija te direktor Hrvatske turističke zajednice, a po potrebi sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća i ustanova, komora te drugih dionika iz sustava turizma. Vijeće imenuje odlukom Vlada Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje.

Zadaće Vijeća su vezane uz suradnju na području provedbe turističkih politika, usklađenje s drugim politikama i međuresornu suradnju. 

Definira se i Znanstveni i stručni savjet koji osniva ministar odlukom kao savjetodavno tijelo. Znanstveni i stručni savjet čine predstavnici akademske zajednice, predstavnici strukovnih udruga i cehova, predstavnici socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta, a po potrebi, na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

Turističke zajednice dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom i to kroz nastavak njihove transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom (eng. Destination management organization - DMO), koje osim marketinške potpore imaju i ulogu okupljanja i koordinacije dionika s ciljem integriranog upravljanja destinacijom u smjeru održivosti.

Ujedno  se uspostavlja jasnija vertikalna i horizontalna povezanost unutar sustava turističkih zajednica. Osnivaju se nacionalne i regionalne koordinacije turističkih zajednica koje omogućavaju jasniju povezanost i koordiniranost rada. Alati koji će se turističkim zajednicama dati u upravljanju destinacijom, vezani su uz izradu planova upravljanja destinacijom i upravljanje turističkim tokovima.

Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, u dijelu u kojem to nije uređeno Zakonom o turizmu, ostaje uređeno odredbama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“ broj 52/19 i 42/20).

Kako bi se potaknuo razvoj turizma u smjeru održivosti uspostavljaju se alati za praćenje razvoja turizma u smjeru održivosti, indeks turističke razvijenosti i pokazatelji održivosti. Indeks turističke razvijenosti definiran je kao pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju.

Pokazatelji održivosti određuju se kao društveni, ekološki, prostorni i ekonomski, a popis pokazatelja za praćenje održivosti, izračun i izvori podataka propisat će se pravilnikom.

Kao alati za osiguranje održivosti određuju se satelitski račun turizma, sustav satelitskih računa održivog turizma, izračun prihvatnog kapaciteta te integrirani informacijski sustav turizma. Prikupljaju se podaci o turističkom prometu, turističkoj infrastrukturi, raspoloživoj suprastrukturi, socio-demografskim pokazateljima, ekonomskim pokazateljima, okolišnim pokazateljima i drugi potrebni podaci.

Uređuje se izrada satelitskog računa turizma, kao i sustava satelitskih računa održivog turizma kao metodološkog okvira za sustavno praćenje društvenih, ekoloških i gospodarskih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma, a zbog velikih razlika u turističkoj razvijenosti hrvatskih regija, svake četiri godine izrađivat će se nacionalni (NUTS 1), regionalni (NUTS 2) i županijski računi (NUTS 3 - samo za Jadransku Hrvatsku).

Definira se izračun prihvatnih kapaciteta koji pokazuje koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse te zadovoljstvo turista. Izračun prihvatnih kapaciteta obvezna je izraditi turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti svrstana u kategoriju I i II.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je koristiti izračun prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju.

U integriranom informacijskom sustavu turizma koji vodi tijelo državne uprave nadležno za turizam objedinjuju se sve elektroničke usluge iz područja turizma i ugostiteljstva i baze podataka prikupljenih u procesu praćenja održivosti, elektronički postupci registracije obavljanja djelatnosti i pokretanja poslovanja u području turizma i ugostiteljstva, Središnji turistički registar, sustav za dodjelu potpora u turizmu, sustav za prijavu i odjavu turista, turističko informacijski portal te sustavi za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti.

Uspostavlja se sustav upravljanja destinacijom koji čine organizacije za upravljanje destinacijom. Radi učinkovitosti sustava osnivaju se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica koje osiguravaju horizontalnu i vertikalnu suradnju turističkih zajednica.

Nacionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik Hrvatske turističke zajednice, predsjednici svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti turističkih zajednica na području Republike Hrvatske.

Regionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik regionalne turističke zajednice i predsjednici svih lokalnih turističkih zajednica na području za koje je regionalna turistička zajednica osnovana te predstavnik ministarstva i Hrvatske turističke zajednice, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti lokalnih turističkih zajednica na području regionalne turističke zajednice.

Definirana je uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju destinacijom te je uređena njihova suradnja s turističkim zajednicama.

Turističke zajednice izrađuju plan upravljanja destinacijom koji ima za cilj usmjeriti razvoj destinacije prema održivosti. Plan upravljanja destinacijom, kao planski dokument, sadrži analizu stanja i popis resursne osnove, pokazatelje održivosti na razini destinacije, mjere i aktivnosti potrebne za ostvarenje razvojnog smjera, prijedlog smjernica i preporuka za razvoj destinacije koje se predlažu jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije.

Plan upravljanja destinacijom izrađuje se za područje jedne ili više lokalnih ili regionalnih turističkih zajednica, prema postupku za donošenje godišnjeg programa rada turističke zajednice propisanim posebnim zakonom kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, za razdoblje od četiri godine.

Za lokalne turističke zajednice razvrstane u kategoriju I i II Indeksa turističke razvijenosti plan upravljanja destinacijom obvezno se izrađuje na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta.

Pri donošenju plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica je dužna uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje, kao i sve dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, provesti javno savjetovanje o prijedlogu plana upravljanja te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku njegova donošenja.

Usvojeni plan upravljanja destinacijom s prijedlogom preporuka za donošenje odluka vezanih uz razvoj destinacije i popisom projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, turistička zajednica dostavlja predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave radi objave u službenom glasniku jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i pripreme odluka važnih za usmjeravanje razvoja destinacije u smjeru održivosti.

Odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju plana upravljanja destinacijom. Tijelo državne uprave nadležno za turizam uspostavlja, vodi i javno objavljuje bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, a popis projekata radi upisa u bazu projekata tijelu državne uprave nadležnom za turizam dostavlja jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za svoje područje te turistička zajednica u čijem planu upravljanja destinacijom se projekti nalaze.

Također, odredbama zakona uređuju se potpore i poticaji u turizmu, na način da Zakon o turizmu predstavlja pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticaja namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma.

Svrha poticajnih mjera je osiguranje ključnih strateških ciljeva razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj. Ciljevi razvoja odnose se na ravnomjeran cjelogodišnji i regionalno odnosno prostorno uravnoteženiji i društveno i okolišno održivi razvoj turizma, razvoj konkurentnog i inovativnog turizma te povećanje otpornosti djelatnostima u turizmu na vanjske utjecaje.

Uvjeti spojivosti državne potpore s pravilima o regionalnim državnim potporama za ulaganja i odgovarajućim pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša, prihvatljivi troškovi, intenzitet potpore, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Zakonom su predviđene i odredbe o nadzoru nad njegovom provedbom koji obavlja tijelo državne uprave nadležno za turizam, u dijelu koji se odnosi na nadzor nad korištenjem potpora u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za financije i tijelom državne uprave nadležnim za upravljanje državnom imovinom.

Zahvaljujući novom Zakonu o turizmu i uspostavom sustava pokazatelja održivosti, alatima za praćenje održivosti i sustavom prikupljanja podataka, omogućit će se donošenje odluka u upravljanju razvojem turizma, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te kod poduzetnika.

Turističkim zajednicama daje se nova uloga, čime postaju organizacije za upravljanje destinacijom koje provode mjere za upravljanje turističkim tokovima te su dužne donositi planove upravljanja destinacijom koji se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta kada se radi o turističkim zajednicama razvrstanim u kategoriju I i II Indeksa turističke razvijenosti.

Turistička zajednica provodit će mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma ako je odluku o njima donijelo predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Mjere za upravljanje turističkim tokovima propisane Zakonom o turizmu su: plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja, plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju, plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisane odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica.

Planovi upravljanja destinacijom moraju sadržavati konkretne smjernice i preporuke što treba poduzeti da bi destinacija bila održiva s popisom projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za ostvarenje pokazatelja održivosti na razini destinacije.

Predstavnička tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam radi upisa u bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se javno objavljuje.

Nositelj projekta od posebnog značaja za razvoj destinacije može biti turistička zajednica, jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, javna ustanova i trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave) ili Republike Hrvatske.

Projekti upisani u bazu projekata od posebnog značaja za turizam imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam i ostalih namjenskih izvora financiranja, uz uvjet da zadovoljavaju sve uvjete prihvatljivosti definirane pozivima za dodjelu sredstava.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, kao i odluku o upravljanju turističkim tokovima, uvođenju turističkog ekološkog doprinosa i ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam.

Turistički ekološki doprinos plaćaju posjetitelji (turisti) uz turističku pristojbu ili na način određen odlukom o njegovu uvođenju. Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave, a uplaćena sredstva jedinica lokalne samouprave dužna je koristiti namjenski za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode.

Poticajne mjere, za koje se ovim Zakonom propisuje pravni temelj, bit će usmjerene na poticanje aktivnosti u turizmu koje, između ostalog, uključuju ulaganja u turističke proizvode više dodane vrijednosti, ulaganja u javnu turističku infrastrukturu i ponudu slabije razvijenih turističkih područja, unapređenje prometne povezanosti, ulaganja u zelenu i plavu tranziciju koja uključuju smanjivanje otpada, štednju energije i vode, poticanje kružnog gospodarstva, korištenje energije iz obnovljivih izvora, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, uvođenje eko-inovacija i standarda, certificiranja, ulaganje u ljudske potencijale u turizmu,  ulaganja u nautički i čarter turizam temeljen na očuvanju okoliša, prelazak s tradicionalnog obiteljskog smještaja u tržišno održivije smještajne kapacitete (obiteljske, heritage hotele i sl.), ulaganja u inovativne projekte mikro i malih te srednjih poduzetnika, ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju turizma te u mjere koje će dodatno jačati sigurnost i otpornost turizma.

Godišnji iznos ukupnih potpora za ulaganja u turizmu procjenjuje se u iznosu od 150 milijuna eura. 

Za punu funkcionalnost i operativnost Zakona o turizmu potrebno je donošenje ukupno pet pravilnika, uredbi i odluka.

Obveza je ministrice turizma donijeti Pravilnik o pokazateljima za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti, Pravilnik o načinu unošenja i pristupa podacima sustava turizma, Pravilnik o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze podataka i analize podataka o projektima kojima je dodijeljena potpora, Metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta i Metodologiju izrade plana upravljanja destinacijom, uključivanja ključnih dionika, izrade analize stanja i definiranja projekata značajnih za razvoj destinacije.

S druge strane, Vlada RH u obvezi je donijeti Uredbu o načinu ostvarivanja prava na dodjelu državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit te Odluku o imenovanju Vijeća za upravljanje razvojem turizma.

Dionici u turizmu

Dionici u sustavu turizma su: pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu, organizacije za upravljanje destinacijom, znanstvena i stručna zajednica, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, lokalno stanovništvo i turisti. Navedeni dionici značajni su za razvoj turizma.

Turističke zajednice kao organizacije za upravljanje destinacijom imaju značajnu ulogu u promidžbi destinacije, te kao destinacijske menadžment organizacije okupljaju dionike javnog, privatnog i civilnog sektora. Jačanje suradnje među navedenim dionicima, jasnijim definiranjem uloga i ovlasti, značajna je za razvoj turizma u smjeru održivosti.

Za nositelja turističke politike je određeno tijelo državne uprave nadležno za turizam kao tijelo u djelokrugu kojeg je obavljanje upravnih i drugih poslova koji se odnose na turističku politiku Republike Hrvatske. Nositelj turističke politike planira i upravlja razvojem turizma.

Vijeće za upravljanje razvojem turizma osniva se radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika. Vijeću predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a u radu sudjeluju čelnik tijela državne uprave nadležan za turizam, čelnici tijela državne uprave iz resora značajnih za turizam, predsjednici Udruge gradova, zajednice županija i zajednice općina te direktor Hrvatske turističke zajednice. Sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, institucija, komora te drugih dionika iz sustava turizma. Administrativne i tehničke poslove za Vijeće, obavlja tijelo državne uprave nadležno za turizam. Vijeće se sastaje najmanje jednom godišnje.

Zadaće Vijeća su vezane uz suradnju na području provedbe turističkih politika, usklađenje s drugim politikama i međuresornu suradnju.

Vijeće daje smjernice i upute vezane uz: ostvarenje strateških ciljeva hrvatskog turizma, definiranje mjera i aktivnosti za postizanje strateških ciljeva, praćenje učinka provedbe mjera, praćenje mjera i aktivnosti politika na razini Europske unije i trećih zemalja, a koje utječu na razvoj turizma, praćenje poslovnog okruženja i investicijske klime, usklađenje politika i resornih prioriteta, a koji utječu na razvoj turizma, poticanje međuresorne suradnje i suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi mjera i aktivnosti s ciljem razvoja održivog turizma i druga pitanja od značaja za razvoj turizma.

Zakonom se uspostavljaju nove obveze turističkih zajednica u procesu upravljanja destinacijama te se definira sustav turističkih zajednica koje čine turističke zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini, Turistička zajednica Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica.

Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, kao i osnivanja, prestanka postojanja i nadzora u dijelu u kojem nije uređeno Zakonom o turizmu, uređene su odredbama Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“ broj 52/19 i 42/20).

Uloga turističke zajednice je upravljanje destinacijom i marketing. Zadaće turističkih zajednica vezane uz marketing uređene su odredbama posebnog zakona, dok se odredbama ovoga Zakona propisuju uloge turističkih zajednica u upravljanju destinacijom posebno kroz horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, izradu planova upravljanja destinacijom i suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim dionicima u sustavu turizma.

Znanstveni i stručni savjet osniva se kao savjetodavno tijelo koje čine predstavnici akademske zajednice, strukovnih udruga i cehova, socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta.

Članove imenuje odlukom ministar nadležan za turizam. Na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

Zaključno

Odredbama Zakona o turizmu definira se razvoj turizma u smjeru održivosti kao proces unaprjeđenja sustava turizma koji se temelji na prepoznavanju, poticanju i upravljanju razvojnim potencijalima uz održivo i odgovorno korištenje prirodnih, kulturnih, društvenih i gospodarskih resursa te unapređenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji te se s ciljem praćenja razvoja turizma u smjeru održivosti uspostavlja indeks turističke razvijenosti i sustav pokazatelja održivosti.

Obveza tijela državne uprave nadležnog za turizam, odnosno turističke zajednice je da kontinuirano prati održivost razvoja turizma. Praćenje održivosti se provodi kroz aktivnosti prikupljanja, praćenja i analize podataka o pokazateljima održivosti i turističkom prometu.

Podatke o raspoloživoj suprastrukturi (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport), socio-demografskim pokazateljima, ekonomskim pokazateljima, okolišnim pokazateljima kao i druge potrebne podatke za praćenje održivosti prikupljaju se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i na razini poduzetnika, iz javno dostupnih izvora, istraživanjem i dostavom od vlasnika podataka. Podatke na lokalnoj i regionalnoj razini, a koji nisu dostupni u Središnjem turističkom registru, prikupljaju turističke zajednice.

Zakon o turizmu stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

1. Zakon o turizmu (NN 156/23)
2. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24754
3. Henić, I.: Značaj turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2015.
4. Mandura, A.: Uloga i važnost turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske, Veleučilište u Požegi, 2018.
5. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023)