21.11.2022 08:00

Državljani trećih država

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

  Pravno uređenje studentskih poslova

U Republici Hrvatskoj rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova[1] (u nastavku teksta: Zakon) kojim se uređuju prava i obveze izvođača (studenata), posrednika i naručitelja posla (poslodavaca) tijekom obavljanja studentskog posla, te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Pod studentom se podrazumijeva osoba:

koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u RH

  • koja je student na razmjeni na visokom učilištu u RH ili
  • koja je državljanin RH, državljanin zemlje članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije s prebivalištem u RH, koji studira na visokom učilištu izvan RH,
  • a koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Uvjeti za obavljanje studentskog posla

Student može sklopiti ugovor za obavljanje studentskoga posla (u nastavku teksta: ugovor) za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište. No, pravo na sklapanje ugovora ne može biti duže od dvostrukog vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini.

Posrednik može posredovati za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod. No, navedeni uvjet se neće primjenjivati na studenta koji upisuje prvu godinu studija i studenta koji je u prethodnoj akademskoj godini imao opravdan prekid studija. Također, posrednik ne može posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.

Status studenta koji studira na visokom učilištu u RH dokazuje se uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP), dok se status studenta koji studira na visokom učilištu izvan RH dokazuje potvrdom matičnoga visokog učilišta na kojem studira.

Sukladno Zakonu, studenti imaju sljedeća prava:

  • na naknadu za obavljeni posao
  • na 50% uvećanje naknade za sate rada u dane državnog blagdana, noću, prekovremeni rad, te rad nedjeljom
  • na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok ako su ugovorene
  • na plaćeni odmor (stanku) od najmanje 30 minuta svakog radnog dana ako obavljaju posao najmanje 6h dnevno

S ciljem zaštite studenata i radnika, uvedeno je ograničenje za poslodavce na način da poslodavci koji su poslovnim uvjetovanim otkazom otkazali ugovor o radu radnika, ne mogu šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku za tu vrstu poslova s studentom sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova. Ugovor o obavljanju studentskih poslova prestati će i ako poslodavac poslovnim uvjetovanim otkazom otkaže ugovor o radu radniku koji obavlja poslove koji po vrsti odgovaraju poslu za koji je sklopljen ugovor o studentskom poslu.

Radnici i studenti ne smiju nikako konkurirati za isti posao na tržištu rada. Naravno, studenti s obzirom da se nalaze u procesu obrazovanja nemaju dovoljno stručnog znanja i iskustva za obavljanje radnih zadataka kojima raspolažu kvalificirani stručnjaci. No, česte su situacije u praksi gdje poslodavci radi smanjenja troškova poslovanja angažiraju studente na takvim poslovima i to na duže vremensko razdoblje čime se potiče nepoštena poslovna praksa,  te narušava ravnoteža na tržištu rada, koja je ionako radi različitih drugih faktora ugrožena. Na taj način se zapravo studenti iskorištavaju kao jeftina radna snaga, onemogućavajući im dovoljno vremena za kvalitetno studiranje što se posljedično odražava na njihovu dužinu studiranja, a s druge strane radnici stavljaju u neravnopravan položaj, koji potom zaštitu svojih prava mogu tražiti jedino u postupcima pred redovnim sudovima.

Ugovor o obavljanju studentskog posla

Ugovor se sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla, između studenta, posrednika i poslodavca.

Naime, ugovorom se student obvezuje obavljati određeni posao,  poslodavac platiti naknadu za obavljeni studentski posao, naknadu posredniku, te doprinose prema posebnim propisima, dok se posrednik obvezuje obaviti djelatnost posredovanja i isplatiti doznačena sredstva naknade za račun studenta.

Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

  • broj rješenja, odnosno odluke kojom je izdana dozvola, odnosno odobrenje za posredovanje
  • ime, prezime i OIB studenta
  • broj studentske iskaznice, kada je primjenjivo
  • puni naziv, sjedište i OIB poslodavca i posrednika
  • o vrsti posla i mjestu obavljanja posla
  • o početku i očekivanom trajanju posla
  • neto cijeni sata posla ili količine posla
  • o doprinosima prema posebnim propisima
  • o uvećanju naknade i iznosu naknade

Ugovor se zaključuje na obrascu koji se može izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili elektroničkome obliku.

Treba naglasiti da se ugovor zaključen u elektroničkom obliku može potpisati samo naprednim elektroničkim potpisom.

Naime, ugovor se zaključuje za svaki kalendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja studentskoga posla. No, iznimno ugovor se može zaključiti i za razdoblje dulje od mjesec dana, a najduže do 45 dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.

Poslodavac i student nakon obavljenoga posla prema prethodno potpisanome ugovoru trebaju potpisati izjavu kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla.

Ugovor predstavlja vjerodostojnu ispravu za obračun i naplatu:

  • naknade za obavljeni studentski posao
  • doprinosa prema posebnim propisima (5% za mirovinsko osiguranje, i 0,5% za zdravstveno osiguranje – zaštita zdravlja na radu)
  • naknade posredniku koja iznosi 12% neto iznosa naknade studentu (za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanja studentskog standarda-smještaja, studentske prehrane, te kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima)
  • naknade posredniku koja iznosi 0,5% neto iznosa naknade studentu (u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije, te su isključivo namijenjene studentima)

Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH, podijeli sa 160. Ministar za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade, i to u roku od 15 dana nakon što Vlada RH donese Uredbu o visini minimalne plaće. Shodno tome donesena je Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu[2] koja je stupila na snagu 1. siječnja 2022. godine.

Za 2022.g. minimalna bruto plaća definirana je u svoti od 4.687,50 kn, te prema tome minimalna studentska naknada iznosi 29,30 kn po satu (4.687,50 kn/160). Time je povećana minimalna studentska naknada u 2022. godini naspram prethodne 2021. godine, kada je iznosila 26,56 kn po satu.

Posrednik može jedino od poslodavca naplatiti naknadu za uslugu svojeg posredovanja pri obavljanju studentskih poslova.

Ukupan iznos koji plaća poslodavac izračunava se tako da se na ukupni iznos neto naknade studenta obračunava propisani postotak doprinosa i postotak naknada za posredovanje.

Pod neto naknadom studenta podrazumijeva se ostvareni primitak studenta za obavljeni posao.

Obveze poslodavaca

Poslodavac je dužan studentu preko posrednika isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla, osiguravati uvjete za obavljanje posla na siguran način i način koji ne ugrožava zdravlje, te zaštititi dostojanstvo studenta za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s predmetnim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje zaštita dostojanstva radnika.

U slučaju nastanka okolnosti povrede dostojanstva, student se ima pravo obratiti ovlaštenoj osobi kod poslodavca zaduženoj za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva pri obavljanju studentskih poslova. Tako propisana zakonska norma usklađena je s pozitivnim odredbama Zakona o radu.

Također, dužan je voditi evidenciju o studentima, na način kako je to uređeno za studente koji kod poslodavaca rade preko ovlaštenog posrednika, u smislu općih propisa o radu. Uz to, dužni su čuvati dokumentaciju o sklopljenom ugovoru i ispravama vezanim uz isplatu naknada studentima. Na zahtjev Inspektorata rada dostaviti navedene podatke.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja

Djelatnost posredovanja osim studentskih centara mogu obavljati i visoka učilišta pod uvjetom da kao ustrojstvenu jedinicu imaju centar za studentski standard, te rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo Ministarstvo.

Kako bi se dobilo pozitivno odobrenje za obavljanje djelatnosti posredovanja potrebno je ispunjavati sljedeće uvjete:

  • imati odgovarajući prostor i opremu za obavljanje djelatnosti
  • imati odgovarajući broj zaposlenika za obavljanje djelatnosti razmjerno broju studenata u mjestu izvođenja djelatnosti
  • podmiruje obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja

Osim općih uvjeta, u trenutku podnošenja prvog zahtjeva moraju ispunjavati i sljedeće uvjete:

  • minimalno 10%  izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica od ukupnog broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika
  • osigurana usluga studentske prehrane s minimalno 2.5% sjedećih mjesta u odnosu na broj redovitih studenata koji studiraju u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika, u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika ili učilišta koje je osnivač posrednika

Odobrenje za obavljanje djelatnosti posredovanja vrijedi 5 godina nakon čijeg isteka se može ponovno podnositi zahtjev.

Nove podružnice mogu se osnivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji visoko učilište, a u kojoj ne postoji studentski centar niti visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu niti postojeća podružnica drugog studentskog centra.

Posrednici pri obavljanju djelatnosti posredovanja imaju sljedeće obveze:

  • na ulazu u prostoru u kojem se obavlja djelatnost istaknuti ploču da se u tom prostoru obavlja predmetna djelatnost
  • obavljati djelatnost na način da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika
  • utvrditi opće uvjete poslovanja, te ih učiniti javno dostupnim, odnosno objaviti na svojim internetskim stranicama
  • osigurati studente za slučaj ozljede na radu (u slučaju da se dogodi ozljeda, poslodavac je dužan odmah o tome obavijestiti posrednika koji je pak dužan obavijestiti osiguravajuće društvo s kojim je ugovorio policu osiguranja, te zastupati studenta u postupku ostvarivanja njegovih prava iz osiguranja)
  • zaštiti studenta i pružiti mu pravnu pomoć i zaštitu u vezi s ostvarivanjem svih prava iz ugovora
  • doznačiti sredstva na račun studenta najkasnije u roku od tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun.

U slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni studentski posao, posrednik ima pravo i obvezu zastupati studenta u potraživanju naknade, kao i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od poslodavca i naknada isplati studentu. U svrhu ostvarenja prava na predmetnu naknadu, kada poslodavac ne dostavi ovjereni ugovor posrednik će najkasnije u roku od 15 dana od očekivanog završetka studentskog posla poslati opomenu poslodavcu.

Na zahtjev posrednika, poslodavac će biti obvezan dostaviti ugovor sa svim potrebnim podacima za isplatu naknade, kao i dokaz o uplati naknade i to u roku od 15 dana nakon što je zaprimio opomenu. Ako poslodavac ne izvrši isplatu nakon zaprimljene opomene, tada posrednik ima pravo pokrenuti postupak prisilne naplate u roku od 15 dana.

No, kada poslodavac ne isplati naknadu studentu za obavljeni studentski posao u roku u kojemu su poduzete sve pravne radnje, posrednik će biti solidarno odgovaran za obveze poslodavca prema studentu, te mu isplatiti naknadu iz vlastitih sredstava. Posrednik nije obvezan pokrenuti postupak prisilne naplate, ako je prije sklapanja ugovora pisano upozorio studenta na lošu poslovnu praksu poslodavca, odnosno učestalo neplaćanje naknade studentima (npr. informacija o poslodavcima koji neredovito plaćaju biti će objavljena na internetskim stranicama posrednika).

Osim navedenog, posrednik je dužan u elektroničkoj bazi voditi evidenciju o studentima, poslodavcima, izdanim ugovorima i računima, te evidenciju o visini naknade studentu. Predmetne podatke dostaviti na zahtjev Ministarstva i Inspektorata rada (obrazac ugovora u digitalnom obliku dostaviti Inspektoratu rada u roku od 48h od zaprimanja ugovora), te podatke čuvati najmanje šest godina.

Također, na svojim internetskim stranicama dužan je objaviti godišnji izvještaj o poslodavcima, o broju posredovanja, i o ukupnoj ostvarenoj naknadi u svrhu poboljšanja studentskog standarda, te ga dostaviti Ministarstvu do 1. ožujka sljedeće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Na zahtjev studenta izdati potvrdu o svim posredovanjima koja je za njega obavio, a u svrhu dokaza o obavljenim studentskim poslovima i stečenom iskustvu na njima.

Prekršajne sankcije

Inspektori i drugi ovlaštenici službenici za nadzor propisa iz područja rada, poreza, prireza i doprinosa nadležni su za provođenje inspekcijskog nadzora u području studentskih poslova, s tim da nadzor nad djelatnosti posredovanja obavlja Ministarstvo. Treba naglasiti da se postupak inspekcijskog nadzora može pokrenuti i po obavijesti studenta, poslodavca ili posrednika.

Za nepoštivanje zakonskih odredbi propisane su prekršajne sankcije u rasponu do 100.000,00 kn. Tako će se na primjer posrednik kazniti novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kn ako posreduje za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji u prethodnoj akademskoj godini nije ostvario najmanje 1 ECTS bod, ne dostavi u propisanome roku nadležnom inspektoru ugovor u digitalnom roku.

Poslodavac-pravna osoba kazniti će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kn, odnosno poslodavac- fizička osoba od 50.000,00 kn ako ne zaštiti dostojanstvo studenta za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i drugih osoba s kojima redovito dolazi u doticaj tijekom obavljanja svojih poslova, ako je takvo postupanje neprimjereno i u suprotnosti s pozitivnim zakonskim normama kojima je uređena zaštita dostojanstva radnika. U tom novčanom rasponu kazniti će se i kada ne izvrši isplatu naknada i propisanih doprinosa.

S druge strane, i studenti mogu snositi određene sankcije za nepridržavanje zakonskih normi. Sukladno tome, studentu koji zlouporabi ugovor na način da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora, može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenog posla definiranoga ugovorom, a koja ne može iznositi više od 50.000,00 kn.

Također, i posredniku se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti posredovanja od jedne godine, ako ne ispuni obvezu doznake sredstava na račun studentu u roku od najkasnije tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun.

Porezni status studentskih primitaka

Na početku ćemo skrenuti pozornost da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak[3] koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, doći do promjene iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom.  Naime, povećati će se godišnji iznos do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom na način da će se isti određivati u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kn.

Shodno tome, izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna. Tu se zapravo povećava porezni limit za studente sa sadašnjih 15.000, 00 kuna na 24.000, 00 kuna, što je povećanje od čak 9.000,00 kuna.

Tom zakonskom izmjenom se nastoji potaknuti mlade ljude koji hoće steći radno iskustvo tijekom studiranja na veći angažman na tržištu rada. Ujedno će se i omogućiti bolji standard ne samo studentima već svim fizičkim osobama - uzdržavanim članovima i njihovim uzdržavateljima uslijed povećanja raspoloživog dohotka, s obzirom da se povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom neće odnositi samo na studente već na sve fizičke osobe. 

Stoga će se u nastavku teksta u obrazlaganju poreznog aspekta studentskih primitaka, koristiti novi povećani iznos 24.000,00 kn, posebice uzimajući u obzir novu odredbu Zakona, kojom se propisuje da će se navedeno primjenjivati u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2022. godine i nadalje, s obzirom da ista ide u korist poreznih obveznika, a što je sukladno članku 90. stavku 5. Ustava Republike Hrvatske.

Sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak[4] (u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak[5], primici studenata na školovanju za rad preko studentskih udruga ne smatraju se oporezivim primicima do propisanog iznosa.

No, kada primici studenata prelaze propisani neoporezivi iznos, tada će se taj dio isplaćenih primitaka koji prelazi neoporezivi iznos smatrati oporezivim primicima, te podlijegati oporezivanju kako je to propisano za drugi dohodak koji se ne smatra konačnim. Porez na drugi dohodak plaća se po stopi od 20% plus pripadajući prirez, ovisno o mjestu prebivališta studenta.

Prema članku 40. st. 3. Zakona, iznimno se predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. st. 1. Zakona po osnovi primitaka studenata na školovanju za rad preko studentskih udruga plaća po odbitku, po stopi od 20 % od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka studenata na školovanju za rad preko studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka[6] iz članka 14. st. 3. Zakona.

Treba naglasiti da se studentima prilikom isplate primitaka za rad preko studentskih udruga u tijeku poreznog razdoblja priznaje i osnovni osobni odbitak.

Primici studenata za rad preko studentskih udruga prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primicima od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

Ako student na školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa (preko 24.000,00 kn), uvećanog za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona (48.000,00) na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka studenata na školovanju za rad preko studentskih udruga utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog godišnjeg iznosa od 72.000,00 kn, a koji se sastoji od iznosa 24.000,00[7] kn i iznosa godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. st. 3. Zakona (48.000,00 kn se dobije kao zbroj 4.000,00 kn X 12).

Shodno tome, studenti tijekom godine osim propisanog neoporezivog iznosa od 24.000,00 kn godišnje, ostvaruju i pravo na godišnji iznos osnovnog osobnog odbitka.

Ako student na školovanjuu tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko studentskih udruga, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog neoporezivog iznosa uvećan za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka, na razliku primitka iznad toga iznosa (72.000,00 kn), utvrđuje se drugi dohodak.

Isplatitelj primitaka za rad studenta na školovanju prema posebnim propisima, obvezan je u svojim evidencijama  osigurati podatke o primicima koje isplaćuje studentima, te pratiti iznos  primitka koji je student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog na koji se plaća predujam poreza na dohodak.

Ako je student na školovanju ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja, odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.

Primici koji su utvrđeni kao drugi dohodak isplaćuju se na žiro račun studenta, dok se primici za rad preko studentske udruge uplaćuju na žiro ili tekući račun studenta.

Člankom 17. Zakona propisani su uvjeti za priznavanje osobnog odbitka, a prema kojemu se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kn na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

Promjena koja će nastupiti od 1.1.2023. godine, glasiti će: uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona na godišnjoj razini.

Treba napomenuti da se u članku 17. st.2. taksativno  navodi što se pri utvrđivanja prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzima u obzir.

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. st. 4. Zakona ostvari primitke u iznosu većem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, tada je porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke od kojih se utvrđuje dohodak može, u skladu sa Zakonom, u postupku godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka 14. Zakona.

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. st. 4. Zakona ostvari primitke u godišnjem iznosu do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu sa Zakonom, i to:

  • porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i
  • porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članka 14. - 16. Zakona.

Stoga, student koji tijekom godine preko studentske udruge ostvari primitak veći od 24.000,00 kn, neće se moći smatrati uzdržavanim članom svojim roditeljima, odnosno roditelji za njega nemaju pravo na uvećanje osobnog odbitka kao poreznu olakšicu.

Savjet studentima je da ako smatraju da će na godišnjoj razini ostvariti primitak veći od 24.000,00 kn, da ih roditelji ne koriste kao poreznu olakšicu za tu godinu, jer će roditelji moći tražiti povrat poreza ako studenti ostvare primitak manji od 24.000,00 kn.

Treba naglasiti ako su studenti ostvarili primitke na temelju stipendija, nagrada za izvrsnost isplaćenih iz proračuna, bespovratnih sredstava koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, iznad propisanog iznosa (24.000,00 kn), i tada će se smatrati uzdržavanim članovima, bez obzira na isplaćeni iznos tih primitaka. Što znači da će roditelji pri obračunu plaće moći koristiti osobni odbitak uvećan za uzdržavano dijete (studenta).

Zaključno

U trenutnim ekonomskim okolnostima, poslodavcima se ne smije omogućiti iskorištavanje studenata kao jeftine radne snage kroz sve učestalije zapošljavanje studenata u praksi na puno radno vrijeme tijekom dužeg vremenskog razdoblja, što posljedično dovodi do toga da zapravo studentski rad postaje supstitut redovnim radnim mjestima. Stoga bi se trebao definirati maksimalan opseg radnih sati za studente na mjesečnoj/godišnjoj razini kako bi taj rad zaista i bio povremen, što proizlazi iz same naravi studentskih poslova. Također, potrebno je učinkovitije u praksi sankcionirati sve poslodavce koje ne plaćaju studente za odrađeni posao, ali i sprečavati sve zastupljenije tkz. fiktivne ugovore, odnosno zloupotrebu studentskih prava od trećih osoba, s ciljem efikasnije pravne zaštite studenata.

[^ 1] Zakon o obavljanju studentskih poslova, NN, br. 96/18, 16/20.

[^ 2] Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu, NN, br. 117/21.

[^ 3] Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, rujan 2022. godine

[^ 4] Zakon o porezu na dohodak, NN, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20., (članak 9. st. 1. točka 6.).

[^ 5] Pravilnik o porezu na dohodak, NN, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22.

[^ 6] Zakon o porezu na dohodak, (članak 14. st. 3., osnovni osobni odbitak je 4.000,00 kn mjesečno, od 1.1. 2023. godine 530, 89 eura.).

[^ 7] Pravilnik poreza na dohodak, članak 6. st. 1. r.br. 2.

ZASTAVA EUPorast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.

Njemačko Ministarstvo financija objavilo je Financijsko izvješće 2022 (Finanzbericht, 2022), koje daje prikaz i stanje razvitka financijskog gospodarstva. Pored toga što se bavi javnim financijama njemačke države, Izvješće u jednom svojem poglavlju obrađuje financije EU i međunarodne financijske odnose. Za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod dijelova tog poglavlja Izvješća, koje govori o poreznim (i carinskim) aktualnostima koje su provedene pod okriljem Europske unije.

Neosporna je činjenica kako turizam ima sve značajniju ulogu u razvoju gospodarstvanaše zemlje. Hrvatska je zemlja koja svoje posjetitelje privlači neizmjernomprirodnom ljepotom, bogatom kulturnom baštinom i izrazito ugodnom klimom. No, iako se turizam uglavnom veže uz more i obalu, sve su više traženi selektivni oblici turizma, a posebice selektivni oblici kontinentalnog turizma koji su u fokusu ovog članka.