Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

04.12.2020 11:22

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2. prosinca 2020. prihvaćena je primjena hitnog postupka Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. S obzirom na brzinu širenja bolesti COVID-19 te potrebe njezina učinkovitog suzbijanja, ovim zakonom predlažu se nove sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.

Maske za lice ili medicinske maske

U odnosu na predložene sigurnosne mjere a prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti COVID-19 ukazuje se na pravilno nošenje maski za lice ili medicinskih maski tako da pokrivaju usta i nos, što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa. Maske za lice i medicinske maske preporučuju se kao jednostavna prepreka kako bi se spriječilo da respiratorne kapljice putuju u zrak i na druge osobe, kada osoba koja nosi masku kašlje, kihne, razgovara ili povisi glas (tzv. kontrola izvora). Pravilna uporaba maski najvažnija je kada su osobe u zatvorenom prostoru i kada je socijalno distanciranje teško provesti ili održati. Nošenje maski u zajednici kao važnu protuepidemijsku mjeru preporučuje SZO, Europski centar za kontrolu bolesti te Centar za kontrolu bolesti SAD-a i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera

Konačnim prijedlogom u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti dodaje se članak 72.a kojim nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.

Sankcije za nepridržavanje sigurnosnih mjera

Prilikom javnih događanja i okupljanja i tijekom održavanja privatnih okupljanja gdje se na određenom prostoru može okupiti veći broj osoba koje ostvarujući bliske kontakte, dolazi do povećanja rizika od širenja virusa i u konačnici do ugrožavanja zdravlja pučanstva stoga su propisane novčane kazne za prekršaje nepoštivanja zabrane ili ograničenja održavanja javnih i privatnih događanja i/ili okupljanja.

S tim u vezi predloženim izmjenama uvode se novčane kazne za pravne osobe u iznosu od 10.000,00 do 40.000,00 kuna (članak 76.b Zakona). Nadalje za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost uvode se novčane kazne u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna (članak 76.b stavak 2. Zakona). Novčanom kaznom u iznosu 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, vlasnik, odnosno posjednik privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno propisanim sigurnosnim mjerama (članak 76.d Zakona) a u članku 76.c propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.

Sukladno odredbama Prekršajnog zakona za svaku povredu odredaba Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje se člankom 79. mogućnost sanitarnog inspektora Državnog inspektorata da na licu mjesta naplati novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 kuna.

Trajanje sigurnosnih mjera

Predloženi model upravljanja krizom pandemije/epidemije uzrokovane bolešću COVID-19, oslanjajući se na načelo djelotvornosti i načelo razmjernosti, nastoji da te mjere i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Ana Paštrović, mag. Iur.

U središtu

Novčanik Ministarstvo financija je donijelo Pravilnik o sadržaju procedura za rješavanje prigovora dužnika koji je stupio na snagu 21. ožujka 2024. godine te je tvrtkama koje se bave otkupom i servisiranjem potraživanja dao rok od 30 dana da se usklade sa odredbama Pravilnika. Autorica u članku piše o novostima i obvezama koje Pravilnik donosi.

Inspekcijske poslove u području djelatnosti ugostiteljstva i turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata, u okviru koje, inspekcijski nadzor poslovanja ugostiteljskog objekta neposredno provode mjesno nadležni turistički inspektori. Što najčešće kontroliraju turistički inspektori u ugostiteljskom objektu i koje mjere su ovlašteni i dužni poduzeti u slučaju kada utvrde da se nadzirani ugostitelj ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana, pišemo u nastavku ovoga članka.

Materija osiguranja je iznimno kompleksna, kako s pravnog aspekta tako i s ekonomsko-financijskog, pa se zakonodavac odlučio „statusnim“ zakonom, Zakonom o osiguranju, koji regulira osnivanje i rad osiguratelja, regulirati i materiju stečaja osiguravajućih društava. Predmet su analize važeće norme koje se odnose na imenovanje stečajnog upravitelja u postupak nad osiguravajućim društvima, imajući u vidu činjenicu kako de lege lata regulacija Zakona o osiguranju ne daje precizan odgovor kako imenovati stečajnog upravitelja te izbjeći sumnju u „povezanost suca i stečajnoga upravitelja“.

Neminovno je da su promjene postale nezaobilazni dio u poslovnim procesima organizacija, te da se posebice odražavaju na njezine najznačajnije nositelje, odnosno zaposlenike. Stoga, kako bi menadžment što jednostavnije i efikasnije proveo proces promjene koje su u određenim okolnostima prijeko potrebne, neophodno je proći kroz nekoliko faza za uspješnu realizaciju cijelog procesa, a o čemu će biti riječi u nastavku teksta.

Novi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.