Potrošačke cijene u najvećem europskom gospodarstvu u studenome su bile za 10 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, procijenio je Destatis. To znači da je rast cijena blago usporio u usporedbi s listopadom kada su bile veće za 10,4 posto nego u istom lanjskom mjesecu. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u studenome bile niže za 0,5 posto, procjenjuju statističari. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu s drugim zemljama u EU pokazuje rast cijena na godišnjoj razini za 11,3 posto u studenome, nakon 11,6-postotnog skoka u listopadu, najvišeg otkada Destatis objavljuje podatke. U odnosu na listopad HICP pokazuje stagnaciju cijena.

"Od početka rata u Ukrajini zamjetno su porasle u prvom redu cijene energije i hrane i u značajnoj mjeri utječu na inflaciju", navodi se u priopćenju statističkog ureda. U studenome rast cijena energije usporio je na 38,4 posto, nakon 43-postotnog skoka u listopadu, izračunao je Destatis. Hrana je pak bila skuplja za 21 posto nego u studenome 2021., nakon 20-postotnog poskupljenja u prošlom mjesecu. Povjerenje potrošača stabiliziralo se zahvaljujući najavljenoj jednokratnoj pomoć kućanstvima za plaćanje računa za električnu energiju u prosincu i planiranom ograničenju cijena plina i struje, pokazalo je krajem prošlog tjedna izvješće instituta GfK. Guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel upozorio je pak prošli tjedan da će inflacija u Njemačkoj vjerojatno ostati visoka i iduće godine, procijenivši da će „vjerojatno” u prosjeku iznositi oko sedam posto.