21.09.2022 07:40

ugovor o radu

Regulatorni okvir transfernih cijena u državama Europske unije temeljen je na OECD- ovim smjernicama o transfernim cijenama, no državama članicama ostavljena je određena samostalnost za dodatnom i konkretnijom regulacijom transfernih cijena. Sukladno tome, većina država članica EU u svoja nacionalna zakonodavstva implementirale su instrument Prethodni sporazum o transfernim cijenama koji značajno pojednostavljuje proces određivanja i kontrole transfernih cijena kako za Porezne uprave tako i za porezne obveznike. Na temelju Sporazuma Porezne uprave jednostavnije provode proces nadzora transfernih cijena, dok poreznim obveznicima ti sporazumi omogućuju sigurnost u prihvaćanju ugovorenih transfernih cijena u porezne svrhe, te eliminiraju rizik korekcije transfernih cijena i mogućnost dvostrukog oporezivanja.

Uvodno

U vremenu globaliziranog poslovnog tržišta, mnoge tvrtke, osobito multinacionalne iskorištavaju visoki stupanj globalizacije u poslovanju za različite oblike agresivnih poreznih planiranja, osobito u pogledu transfernih cijena kako bi smanjila ili izbjegla porezna opterećenja. S obzirom da su međunarodna ulaganja multinacionalnih tvrtki od velikog utjecaja na gospodarski rast i razvoj država, temeljni zadatak svake države trebao bi stvaranje stabilnog poslovnog okruženja, a osobito porezne sigurnosti. Stoga, su mnoge države članice EU u svoja nacionalna zakonodavstva uvele novi efikasan instrument za osiguranje porezne sigurnosti - Prethodni sporazum o transfernim cijenama (u nastavku teksta: Sporazum). Slijedeći pozitivnu praksu država članica EU i Republika Hrvatska kao država članica EU je u svoje nacionalno porezno zakonodavstvo uvela mogućnost sklapanja prethodni sporazuma o transfernim cijenama. Shodno tome, u nastavku teksta podsjetiti ćemo na tu značajnu tematiku u poreznoj sferi, odnosno uređenje u nacionalnom poreznom zakonodavstvu.

Područje primjene i temeljna načela Sporazuma

Prethodni sporazum o transfernim cijenama (Advance Pricing Agreement - APA) sklapa se radi utvrđivanja poreznog tretmana jedne ili više transakcija između povezanih osoba prije nego što su transakcije započele, tako da se utvrđuje odgovarajući skup kriterija kao što su metode, usporednice, odgovarajuća usklađivanja ili ključne i kritične pretpostavke u vezi s budućim događajima tih transakcija tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Predmet sklapanja Sporazuma su buduće transakcije između povezanih osoba, za koje se pri odabiru metodologije primjene načela nepristrane transakcije pojavljuju pitanja pouzdanosti i točnosti ili kada su specifične okolnosti transfernih cijena koje se razmatraju izuzetno složene.

Pod povezanim osobama, smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Cilj sklapanja Sporazuma je rješavanje pitanja transfernih cijena na partnerskoj osnovi i utvrđenim načelima kako bi se racionalnijim korištenjem resursa poreznih obveznika i Porezne uprave postigao predvidljiv rezultat, neutralizirali porezni rizici, te osigurala pravna sigurnost za poreznog obveznika u konkretnom poslovnom događaju, odnosno kontroliranoj transakciji za koju se Sporazum sklapa.

Načela na kojima se temelji Sporazum su:

  • postupanje u dobroj vjeri poreznog obveznika i Porezne uprave
  • transparentnost i spremnost poreznog obveznika za pružanjem svih relevantnih informacija
  • međusobno razumijevanje poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima
  • uzajamno povjerenje između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike.

Sporazum se može sklopiti kao:

a.)    jednostrani Sporazum između poreznog obveznika i Porezne uprave ili

b.)    dvostrani ili mnogostrani Sporazum između poreznog obveznika i Porezne uprave, te povezanih osoba poreznog obveznika i poreznih tijela drugih država u kojima su povezane osobe rezidenti, a s kojima se takav Sporazum može sklopiti temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugog međunarodnog sporazuma.

U slučajevima sklapanja dvostranog ili mnogostranog sporazuma uklanja se rizik dvostrukog oporezivanja, zbog čega smjernice OECD -a o transfernim cijenama daju prednost dvostranim ili mnogostranim sporazumima nad jednostranim.

Stoga će Porezna uprava u suradnji s poreznim tijelima drugih država poreznom obvezniku predložiti sklapanje dvostranog ili mnogostranog sporazuma. Porezni obveznik na to ne mora pristati. U svakom slučaju, Porezna uprava će pri sklapanju jednostranog Sporazuma uzeti u obzir informacije koje je dobila od drugih poreznih tijela koje su relevantne za transakciju koja je predmet Sporazuma.

Postupak sklapanja Sporazuma

Postupak sklapanja Sporazuma obuhvaća sljedeće faze:

1.podnošenje inicijative za sklapanje Sporazuma

2.prethodni razgovor

3. podnošenje izjave o namjeri sklapanja Sporazuma

4.sklapanje Sporazuma

5.praćenje provedbe Sporazuma

Podnošenje inicijative za sklapanje Sporazuma

Postupak sklapanja Sporazuma započinje porezni obveznik upućivanjem pisane izjave o namjeri sklapanja Sporazuma Poreznoj upravi putem posebne adrese e- pošte određenu za tu svrhu, a koja se objavljuje na mrežnim stranicama Porezne uprave.

Izjavu podnosi obveznik poreza na dobit – rezident, odnosno njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik, te fizička ili pravna osoba (rezident ili nerezident) koja još nije stekla status obveznika poreza na dobit, odnosno njezin opunomoćenik ili porezni savjetnik, ali će postati obveznik do dana potpisivanja Sporazuma. Izjavu je potrebno uputiti prije početka predmetne transakcije u roku ne kraćem od 6 mjeseci. Ako Sporazum ne bude sklopljen do početka transakcije, sve pretpostavke i činjenice vezane uz predmetnu transakciju koje će se u međuvremenu promijeniti, ugraditi će se u Sporazum i primjenjivati na razdoblje od početka transakcije do sklapanja Sporazuma.

Prethodni razgovor

Ako na temelju podnesene izjave, Porezna uprava utvrdi mogućnost i svrsishodnost sklapanja Sporazuma, tada upućuje poreznom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku, pisani poziv za prethodni razgovor, a u protivnom će mu uz obrazloženje dostaviti obavijest o odbijanju inicijative.

Svrha prethodnog razgovora je razmjena mišljenja i dobivanje dodatnih informacija i pojašnjenja o pitanjima kao što su na primjer:

-          svrha i cilj sklapanja sporazuma

-          izbor odgovarajuće metodologije za utvrđivanje transfernih cijena

-          postoji li vjerojatnost da će teškoće ili sumnje u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma znatno povećati rizik dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja

-          može li sklapanje Sporazuma utjecati na porezni tretman transakcija iz prethodnih razdoblja ako su činjenice i transakcije koje su predmet Sporazuma jednake onima iz prethodnih poreznih razdoblja

-          koje su ključne kritičke pretpostavke

-          da li je već u tijeku nadzor transfernih cijena za prethodne godine kod poreznog obveznika ili povezane osobe za ista ili slična pitanja.

Kritične pretpostavke utvrđuju se u svezi s predmetom Sporazuma, gospodarskim okruženjem, vrstom transakcije i metodologijom za utvrđivanje transfernih cijena. One mogu uključivati i pretpostavke u vezi s:

-          poreznim propisima, te međunarodnim ugovorima, temeljem kojih se sklapa Sporazum

-          tarifama i uvoznim ograničenjima

-          tržišnim udjelima, tržišnim uvjetima, tržišnim cijenama i opsegu prodaje

-          tečajem, kamatnim stopama, bonitetom i strukturom kapitala

-          funkcijom i rizicima koje snose porezni obveznik i povezane osobe koje sudjeluju u transakciji

Nakon održanog prethodnog razgovora, za donošenje odluke o prikladnosti sklapanja Sporazuma ključni čimbenik je prednost koja će se postići utvrđivanjem odgovarajućeg skupa kriterija kao što su: metode, usporednice, odgovarajuća usklađivanja ili ključne pretpostavke u vezi s budućim transakcijama tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Porezna uprava će nakon održanog prethodnog razgovora i provjere pretpostavki i činjenica vezanih uz predmetne transakcije, utvrditi da li je prijedlog poreznog obveznika prikladan za pokretanje postupka sklapanja Sporazuma, te će o tome obavijestiti podnositelja izjave u roku koji je dogovoren na prethodnom razgovoru.

U slučaju da Porezna uprava pozitivno ocijeni inicijativu temeljem primljene obavijesti, tada porezni obveznik može podnijeti pisanu izjavu o namjeri sklapanja ili obavijestiti Poreznu upravu o odustajanju od sklapanja Sporazuma, u roku utvrđenom na prethodnom razgovoru.

Podnošenje izjave o namjeri sklapanja Sporazuma

Izjava o namjeri sklapanja Sporazuma sastoji se od općih i specifičnih podataka o predmetnim transakcijama i uključenom poreznom obvezniku i njegovim povezanim osobama, a sadrži osobito:

  • ime i prezime/ naziv poreznog obveznika podnositelja izjave, OIB ili porezni broj ako podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, te PDV ID broj ako mu je dodijeljen
  • podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku, koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak sklapanja Sporazuma
  • podatke o vrsti Sporazuma (jednostrani, dvostrani ili mnogostrani)
  • opće informacije o transakcijama s povezanim osobama (opis, vrsta, količina, vrijednosti, uvjeti...)
  • podatke o poduzetnicima i stalnim poslovnim jedinicama koje sudjeluju u Sporazumu (naziv/ime i prezime, sjedište/adresa, porezni broj i povezane osobe)
  • opis transakcija koje će biti predmet Sporazuma, te opis proizvoda, poslova ili ugovora koji su temelj za provođenje transakcija koje će biti predmet Sporazuma
  • rok važenja Sporazuma

Ako porezni obveznik podnese izjavu o namjeri sklapanja dvostranog ili mnogostranog Sporazuma, tada uz navedene podatke, izjava treba sadržavati i :

  • podatak o odgovarajućoj pravnoj osnovi za sklapanje Sporazuma (članak ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili podatak o drugom međunarodnom ugovoru)
  • naznaku da li je pokrenut, u tijeku ili je zatvoren porezni nadzor kod poreznog obveznika ili povezanih osoba u svezi transakcija koje će biti predmet Sporazuma ili koje su jako slične tim transakcijama
  • naznaku da li Sporazum može utjecati na povezane osobe iz zemalja koje ne sudjeluju u transakcijama
  • naznaku da li je porezni obveznik ili povezana osoba poreznog obveznika iz druge države koja će biti uključena u Sporazum, informirala nadležno porezno tijelo druge države o namjeri sklapanja Sporazuma
  • naznaku da li je porezni obveznik ili povezana osoba, u svezi s transakcijom koja će biti predmet Sporazum, već sklopila Sporazum u nekoj drugoj državi
  • prijevod izjave i dokumentacije na engleskom jeziku ako je predmet sklapanja dvostrani ili mnogostrani Sporazum.

Uz izjavu o namjeri sklapanja Sporazuma porezni obveznik obavezno mora priložiti:

  • grafički prikaz pravne i vlasničke strukture grupe povezanih osoba u koju je porezni obveznik uključen
  • opis poslovanja i poslovne strategije grupe povezanih osoba u koju je porezni obveznik uključen, uz općeniti opis kapitala, imovine, važnih ugovora i financijskih aktivnosti unutar grupe, te opis politike transfernih cijena grupe
  • konsolidirane godišnje financijske izvještaje grupe povezanih osoba za tri prethodna porezna razdoblja
  • godišnja financijska izvješća povezanih osoba koje sudjeluju u transakcijama koje će biti predmet Sporazuma, uključujući i porezne prijave, za prethodna tri porezna razdoblja
  • prijedlog i obrazloženje metodologije određivanja transfernih cijena, koju smatra najprikladnijom s obzirom na postojeće činjenice i okolnosti, te dokumentaciju koja potkrepljuje opravdanost prijedloga, uz popratne detaljne informacije i analize uz tu metodologiju, informacije o usporedivim cijenama…
  • financijske i ekonomske analize kojima se dokazuje prikladnost predloženih metodologija za utvrđivanje transfernih cijena, uključujući i razvoj planirane transakcije koje su predmet Sporazuma
  • pretpostavke na kojima se temelji izjava i kritične pretpostavke o učinku promjena u tim pretpostavkama
  • prijedlog kako provesti eventualne prilagodbe zbog promjena kritičnih pretpostavki na kojima se temelji Sporazum, kada je stvarni rezultat različit od rezultata predviđenog u Sporazumu.
  • sve druge informacije koje mogu imati utjecaj na predloženu metodologiju određivanja transfernih cijena za transakcije koje će biti predmet Sporazuma.

Nakon primitka izjave, Porezna uprava utvrditi će činjenice, ispitati, analizirati i ocijeniti podatke iz izjave, te o tome raspraviti s drugim nadležnim tijelima, te nadležnim tijelima drugih država u kojima su povezane osobe rezidenti ili posluju preko stalne poslovne jedinice, a koji će biti uključeni u Sporazum. Temeljem toga, donijeti će odluku o prihvaćanju ili odbijanju izjave, o čemu će poreznog obveznika obavijestiti pisanim putem, u roku utvrđenom tijekom prethodnog razgovora.

Ako izjava poreznog obveznika bude prihvaćena, tada se u obavijesti o prihvaćanju izjave navodi rok za sklapanje Sporazuma.

Prije sklapanja Sporazuma, Porezna uprava i porezni obveznik utvrditi će, odnosno dogovoriti sadržaj i datum potpisivanja Sporazuma.

Sklapanje Sporazuma

Sporazum potpisuju sve ugovorne stranke (porezni obveznik i ovlaštena osoba Porezne uprave, odnosno u slučaju dvostranih i mnogostranih Sporazuma i povezane osobe, te ovlaštene osobe nadležnih poreznih ili drugih tijela vlasti države ugovornice), a sačinjava se u dva ili više izvornika, ovisno o broju ugovornih stranaka, od kojih svaka ugovorna stranka zadržava po jedan izvornik.

Sporazum treba sadržavati sljedeće podatke:

  • naziv/ime i prezime poreznih obveznika obuhvaćenih Sporazumom, te podatak o ostalim strankama Sporazuma
  • opis transakcija koje su predmet Sporazuma
  • opis dogovorene metodologije i drugih sličnih pitanja, kao što su dogovorene usporednice i raspon očekivanih rezultata
  • definiciju relevantnih uvjeta koji tvore bazu primjene i izračunavanja metodologije (npr. prihod od prodaje, troškovi prodaje, bruto dobit...)
  • kritične pretpostavke na kojima se temelji metodologija, te parametre za prihvatljiva odstupanja od pojedinih kritičnih pretpostavki i metode provedbe mogućih prilagodbi zbog promjena u kritičnim pretpostavkama
  • sve dogovorene procedure u slučaju promjena činjeničnih okolnosti koje ne zahtijevaju ponovno pregovaranje o dogovoru
  • uvjete koje treba ispuniti porezni obveznik da bi dogovor ostao pravovaljan, te postupke koji će osigurati ispunjavanje tih uvjeta
  • podatke o obvezama poreznog obveznika koje proizlaze iz primjene Sporazuma
  • obveze i rokove koje moraju ispunjavati stranke Sporazuma i posljedice neispunjavanja
  • početak primjene Sporazuma i rok na koji se sklapa

Osim navedenih podataka, Sporazum treba sadržavati i obvezu poštivanja prava i obveza ugovorenih stranaka nakon sklapanja Sporazuma.

Praćenje provedbe Sporazuma

Porezna uprava se obvezuje da nakon potpisivanja Sporazuma, odnosno tijekom trajanja Sporazuma, neće zahtijevati usklađivanje transfernih cijena tako dugo dok porezni obveznik poštuje uvjete iz Sporazuma, odnosno dok ne dođe do promjena uvjeta iz Sporazuma.

Obveza Porezne uprave odnosi se samo na stranke navedene u Sporazumu i na određene transakcije koje su predmet Sporazuma. Nakon sklopljenog Sporazuma, porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi podnositi godišnja izvješća o provedbi Sporazuma u roku u kojemu podnosi godišnju prijavu poreza na dobit prema kojem se može utvrditi:

-          ispunjava li i poštuje uvjete Sporazuma

-          vrijede li i dalje podaci navedeni u izjavi, godišnjim izvješćima i eventualnoj popratnoj dokumentaciji

-          da li je došlo do značajnih promjena, činjenica ili okolnosti koje imaju utjecaj na predviđeni rezultat Sporazuma

-          primjenjuje li se metodologija točno i dosljedno u skladu s uvjetima Sporazuma

-          vrijede li i dalje kritične pretpostavke koje su bile temelj za metodologiju određivanja transfernih cijena

U svezi kritičnih pretpostavki, utvrđuje se da li uvjeti koji postoje u vrijeme obavljanja transakcije u tolikoj mjeri odstupaju od onih koji su bili pretpostavljeni u vrijeme sklapanja Sporazuma, tako da se dovodi u pitanje primjenljivost metodologije za pouzdano odražavanje cijene u skladu s načelom nepristrane transakcije.

Porezna uprava može na temelju dostavljenog izvješća utvrđivati pouzdanost i točnost podataka iskazanih u godišnjem izvješću, te točnost i dosljednost primjene određene metodologije na način utvrđen Sporazumom.

Ako su odstupanja od utvrđenih kritičnih pretpostavki u skladu s parametrima utvrđenim Sporazumom, porezni obveznik je obvezan izvršiti prilagodbe sukladno Sporazumu, te o tome obavijestiti Poreznu upravu, najkasnije do roka podnošenja godišnje porezne prijave. U protivnom, ako odstupanja nisu u skladu s utvrđenim parametrima, porezni obveznik je dužan o tome obavijestiti Poreznu upravu u roku od 30 dana od nastanka odstupanja. Porezna uprava će razmotriti dostavljenu dokumentaciju, izvršiti ponovno vrednovanje i poduzeti odgovarajuće postupke, sukladno utvrđenome.

Rok primjene i razlozi prestanka Sporazuma

Sporazum se sklapa na rok do 5 godina, ovisno o obilježjima i vrsti transakcije koje su predmet Sporazuma.

Sporazum će se prestati primjenjivati istekom roka na koji je sklopljen, raskidom ili opozivom.

U slučaju kada Sporazum prestaje istekom roka na koji je sklopljen u tijeku poreznog razdoblja, može se produžiti primjena do kraja tog poreznog razdoblja, pod uvjetom da ne nastupe okolnosti za raskid ili opoziv Sporazuma.

Porezni obveznik može šest mjeseci prije isteka roka na koji je Sporazum sklopljen, podnijeti izjavu za produženje Sporazuma, te se smatra da je time podnesena izjava o namjeri sklapanja Sporazuma. U tom slučaju na odgovarajući i prilagođen način primjenjuje se postupak za sklapanje Sporazuma.

Porezna uprava može raskinuti Sporazum, jednostrano ili u međusobnom dogovoru, ako utvrdi da je nastupila jedna od sljedećih situacija:

  • postoji netočni prikaz činjenica, greška ili propust u podnesenoj izjavi o namjeri sklapanja Sporazuma i dostavljenim godišnjim izvješćima, te drugoj popratnoj dokumentaciji, koji se ne može pripisati nemaru ili namjernom neispunjavanju obveza od strane poreznog obveznika, ili
  • porezni obveznik ne poštuje bilo koji od uvjeta Sporazuma ili
  • došlo do značajnog odstupanja od jedne ili više kritičnih pretpostavki ili
  • došlo do promjene poreznih propisa, uključujući i pojedinu odredbu međunarodnog ugovora, bitnih za Sporazum, a nije bilo moguće izmijeniti Sporazum kako bi se uzele u obzir promijenjene okolnosti.

Porezna uprava o raskidu Sporazuma dužna je pravovremeno obavijestiti i konzultirati se s poreznim obveznikom i drugim ugovornim strankama.

No, Porezna uprava može odustati od raskida Sporazuma, ako porezni obveznik navede razuman uzrok prihvatljiv za Poreznu upravu i ako pristane da će izvršiti usklađenje koje predloži Porezna uprava kako bi ispravio krivo prikazane činjenice, grešku, propust ili kršenje uvjeta, ili kako bi uzeo u obzir promjene kritičnih pretpostavki, poreznih propisa ili odredbe ugovora, koji su mjerodavni za Sporazum.

Nakon raskida, Sporazum više nema pravnu snagu niti proizvodi pravne učinke za poreznog obveznika, Poreznu upravu i druge ugovorne stranke.

U slučaju raskida Sporazuma zbog okolnosti iz prve tri navedene točke, raskid se primjenjuje od prvog dana poreznog razdoblja u kojem su utvrđeni razlozi raskida i nadalje, dok u slučaju raskida Sporazuma zbog okolnosti promjene poreznih propisa, Sporazum prestaje važiti istekom poreznog razdoblja u kojem je došlo do stupanja na snagu izmjena relevantnog poreznog propisa, odnosno relevantnih odredbi međunarodnog ugovora ako je stupanje na snagu uslijedilo u tijeku poreznog razdoblja, odnosno Sporazum prestaje važiti istekom poreznog razdoblja u kojem se primjenjivao relevantni propis ili odredba međunarodnog ugovora, ako se novi propis ili odredba primjenjuje s prvim danom novog poreznog razdoblja.

Porezna uprava može i opozvati Sporazum jednostrano ili u međusobnom dogovoru, ako utvrdi da:

  • postoji netočni prikaz činjenica, greška ili propust u podnesenoj izjavi o namjeri sklapanja Sporazuma i dostavljenim godišnjim izvješćima, te drugoj popratnoj dokumentaciji, koji se može pripisati nemaru ili namjernom neispunjavanju obveza od strane poreznog obveznika, ili
  • porezni obveznik u značajnoj mjeri nije poštivao pojedini temeljni uvjet Sporazuma.

U slučaju opoziva Sporazuma, Porezna uprava dužna je pravodobno obavijestiti i konzultirati se s poreznim obveznikom i drugim poreznim tijelima koja su uključena u Sporazum.

Treba naglasiti da opoziv Sporazuma vrijedi retroaktivno, od prvog dana primjene Sporazuma, odnosno smatra se da Sporazum nije nikad ni sklopljen, te nema više nikakve pravne snage ni pravnog učinka na poreznog obveznika i druge ugovorne stranke.

Pored navedenih okolnosti, Porezna uprava može opozvati Sporazum, jednostrano ili u međusobnom dogovoru, ako utvrdi da je predmet Sporazuma neautentični aranžman u smislu članka 5.a Zakona o porezu na dobit. Naime, prava propisana odredbama Zakona o porezu na dobit i/ili međunarodnih ugovora, koja se osobito odnose na umanjenje porezne osnovice, izuzeća, oslobođenja od plaćanja poreza i poreza po odbitku ili umanjenje porezne obveze, porezni obveznik neće moći koristiti za aranžmane ili niz aranžmana ako se utvrdi da ih je porezni obveznik osnovao radi ostvarivanja, kao glavne svrhe ili jedne od glavnih svrha, navedenih pogodnosti, te kao takvi, s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti nisu autentični. Aranžman predstavlja bilo koju poslovnu transakciju, aktivnost, shemu, sporazum, obvezu ili događaj, a može se sastojati od više mjera ili dijelova. Aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani radi valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost, odnosno ako su osnovani radi utaje ili izbjegavanja poreza.

Troškovi postupka sklapanja Sporazuma

Troškove postupka sklapanja Sporazuma u cijelosti snosi podnositelj izjave o namjeri sklapanja Sporazuma, a plaća ih prilikom podnošenja izjave.

Troškovi postupka sklapanja jednostranih Sporazuma iznose:

1. 15.000,00 kuna za podnositelja izjave koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruje prihod do 3.000.000, 00 kuna

2. 30.000,00 kn za podnositelje izjave koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 do 20.000.000,00kn

3. 50.000,00 kn za podnositelje izjave koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod iznad 20.000.000,00 kn

4. 15.000,00 kn za podnositelje izjave koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi izjava.

U slučaju sklapanja dvostranih Sporazuma, navedeni troškovi povećavaju se za dodatnih  50.000,00 kn, dok se u slučaju sklapanja mnogostranih Sporazuma, navedeni troškovi povećavaju za dodatnih 100.000,00 kn.

U slučaju odustajanja poreznog obveznika od sklapanja Sporazuma nakon podnesene izjave, vraća mu se 50% uplaćenog iznosa.

Zaključno

Prethodni sporazumi o transfernim cijenama, poreznim obveznicima omogućavaju veću sigurnost u složenijim transakcijama s povezanim društvima, kao i veću sigurnost pri transfernim cijenama koje su primijenjene na određenu transakciju, te na taj način smanjujući mogućnost sporova s Poreznom upravom. Također, omogućavaju i sprječavanje različitih oblika agresivnih poreznih planiranja multinacionalnih tvrtki koja se negativno odražavaju na ionako slabo nacionalno gospodarstvo, te tako zaštitila konkurentnost domaćih tvrtki.

Bernard Iljazović

Izvori:

Zakon o porezu na dobit, NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13,143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20.

Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog cjenovnog sporazuma o transfernim cijenama, NN, br. 42/2017.

OECD (2001.). Transfer Pricing Guidelines for Multinational Enterprises and Tax Administrations, OECD Publishing

OECD (2010.). Transfer Pricing Guidelines for Multinational Enterprises and Tax Administrations, OECD Publishing

OECD, Committee on Fiscal Affairs, Working Party No. 6. (2013). White Paper on Transfer Pricing Documentation, Public Consultation, OECD, 30 July 2013.

digitalizacijaNapretkom tehnologije i razvojem umjetne inteligencije sve više osobnih podataka radnika postaje dostupno poslodavcima, ali i trećim osobama. Cijeli niz tehnologija razvijen je kako bi se što efikasnije i bolje nadziralo zaposlenike na radnom mjestu. Upravo zbog činjenice da navedeno može dovesti do povrede privatnosti u radnome odnosu, autor u članku aktualizira te analizira problem ravnoteže između prava radnika na poštovanje privatnosti s jedne strane te interesa poslodavca da zaštiti svoje interese i prava s druge strane.

Kako bi informacije sadržane u financijskim izvještajima bile upotrebljive, one moraju biti kvalitetne i pouzdane, što znači da moraju biti relevantne, dokazive, objektivne i realne. Kvaliteta financijskih izvještaja podrazumijeva da je procesuiranje poslovnih događaja i sastavljanje financijskih izvještaja utemeljeno na dosljednoj primjeni zakonskih propisa i usvojenih računovodstvenih standarda i metoda njihove pripreme. Kvaliteta i pouzdanost financijskih izvještaja osigurava se revizijom.

S obzirom na sve intenzivnije financijske malverzacije i „friziranje“ financijskih izvještaja u uvjetima nestabilne ekonomske klime, odgovorne osobe u tvrtkama trebale bi više pažnje posvetiti nadzoru poslovnih aktivnosti, a posebice financijskih izvještaja. Za otkrivanje i sprečavanje takvih situacija potrebno je uspostaviti cjelokupan sustav internog nadzora, koji će se sastojati od nekoliko segmenata, a jedan od njih je i interna kontrola. Stoga, će u nastavku teksta naglasak biti stavljen na načinu funkcioniranja interne kontrole i njezinoj ulozi u sprečavanju nepravilnosti u financijskim izvještajima.

Virtualne valute su digitalni prikaz vrijednosti i mogu se smatrati specifičnom vrstom imovine. S druge strane, elektronički novac jest elektronički, uključujući i magnetski, pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija. Stoga, virtualne valute nisu elektronički novac jer se suštinski ne mogu smatrati novcem, odnosno one nisu pohranjena novčana vrijednost ili novčano potraživanje prema izdavatelju. Autor u članku daje pregled institucionalnog okvira korištenja virtualnih valuta i elektroničkog novca s naglaskom na specifičnosti i razlike.

Nitko ne voli gubiti novac,ali upravo se to događa kada kupac prestane plaćati svoje obveze. Čak i klijenti kojima vjerujete i s kojim imate višegodišnju suradnju može upasti u teškoće i prestati izvršavati plaćanja. Neplaćanje kupaca može imati izuzetno loše posljedice na daljnje poslovanje trgovačkog društva. Sklapanjem različitih ugovornih odnosa ostvaruje se ekonomska efikasnost, no potrebno je i osigurati naplatu za izvršene usluge odnosno prodanu robu. Autor u članku pojašnjava važnost osiguranja plaćanja u poduzetničkim odnosima te daje osvrt na najčešće instrumente osiguranja plaćanja.