06.07.2022 07:28

Vodikova energija

Ubrzani r
ast i tehnološke promjene donose inovacije u svim sustavima i granama, pa tako i upoduzetništvu, a posebice u sektoru pružanja usluga. Inovacije i informatičko komunikacijske tehnologije imaju značajan doprinos u pristupu i načinu pružanja usluga te novim konceptima poslovanja i održivosti poduzetništva. Autor u članku pojašnjava utjecaj modernih tehnologija na pružanje usluga, s osvrtom na globalne kompanije Glovo i Wolt.

Nedvojbeno je da su pojmovi digitalizacija i digitalna transformacija postali dijelom našega svakodnevnog života koji se drastično mijenja. Naši privatni i poslovni životi, suočeni s “korona-pandemijom”, ali i bez nje, ulaze u budućnost koju dominantno kreiraju tehnološki napreci. Globalni tehnološki napredak diktirat će, kao i do sada, uglavnom moćne svjetske korporacije okrenute novim idejama.

Tehnologija podrazumijeva razvoj i primjenu alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekog proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti. Ali isto tako, pojam podrazumijeva znanost koja proučava primjenu znanja, vještina i organizacije u provedbi nekog procesa. Tehnologija u svom prvotnom obliku (mehanička tehnologija obrade metala) kao takva postoji od najranijih početaka civilizacije, ali početkom 19. stoljeća počinje se razvijati informacijska odnosno digitalna tehnologija.

Jedan od velikih napretka tehnologije koji je najviše obilježio promjene u komuniciranju bio je prelazak iz analognog u digitalni svijet; i s tim je činom čovjeku s velikom lakoćom predstavljeno izvršavanje njegovih svakodnevnih zadataka. Proces je bio nevjerojatno brz i nastavlja se odvijati nevjerojatnom brzinom. Još do nedavno su svi naši elektronički uređaji bili većinom analogni, ali malo po malo, svaki dio opreme počeo je revolucionirati kroz digitalnu tehnologiju.

Jedan od najjasnijih primjera ove evolucije su naši mobilni telefoni, gdje su svi u digitalnom obliku, u odnosu na prethodne; međutim, i dalje vidimo da se proizvode analogni mobiteli, jer ipak ima ljudi koji nastavljaju koristiti ovu vrstu tehnologije.

Digitalna transformacija je pojam koji se odnosi na uspostavljanje novih procesa i odnosa u gospodarstvu i društvu općenito korištenjem novih, digitalnih tehnologija. Digitalizacija je skup različitih tehnoloških alata i pomagala koje koristimo u svakodnevnom životu radi povećanja učinkovitosti našeg rada. Ona sa sobom donosi niz operativnih prednosti za privatni i javni život te razvoj gospodarstva zasnovanog na digitalnim platformama. Pritom valja istaknuti da su konceptualni modeli digitalne transformacije u složenom procesu stalnog kreiranja zasnovanog na novim znanstvenim i tehnološkim spoznajama.

Sve brži razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija olakšava svakodnevno poslovanje kompanijama u smislu uštede vremena, energije, novaca, prostora kao i drugih važnih resursa. Digitalna transformacija poslovanja polako je zahvatila sve aspekte društva i sve veći broj kompanija uključuje se u trend.

Digitalizacija poslovanja doprinosi učinkovitosti, pojednostavljuje korištenje mnogih sustava, mijenja dnevnu rutinu poslovanja te kreira prilike za poslovnu inovaciju. Svrha digitalizacije jest omogućiti automatizaciju, povećati kvalitetu podataka te prikupiti i strukturirati sve te podatke kako bismo mogli primijeniti naprednu tehnologiju poput boljeg i pametnijeg softvera. Ishodi digitalizacije veća su učinkovitost procesa, manji troškovi i bolja kontrola poslovanja, kako za pojedinačno poduzeće, tako i u slučajevima mreže povezanih poduzeća.

Digitalna transformacija - nova era naše civilizacije?

 

Razvoj digitalne tehnologije uvelike je promijenio način na koji ljudi komuniciraju, uče i rade. Isprva su se telekomunikacije oslanjale na digitalne metode prijenosa poruka. Početak je obilježio razvoj optičkih kablova koji doprinose razvoju digitalnih komunikacijskih mreža, a digitalna tehnologija je zamijenila analogne kanale komunikacije.

Digitalne tehnologije danas su jezgra svih modernih komunikacijskih i informacijskih sustava. Informacijski sustav predstavlja sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za organizaciju i društvo tako da budu dostupne i upotrebljive svakome kome su potrebne.

Drugi pojam koji se javlja kod digitalne tehnologije je i informacijska tehnologija. Informacijska tehnologija podrazumijeva opipljivu, fizičku komponentu, tj. naprave koje omogućavaju obradu i prikaz binarnog koda u obliku informacije, a digitalna tehnologija predstavlja njegovu neopipljivu komponentu. Razvoj informacijske tehnologije imao je presudan utjecaj na promjene u svijetu proteklih nekoliko desetljeća, a time i izravan utjecaj na razvoj ekonomije.

Naime, uspješna digitalna transformacija ima utjecaj na svaki aspekt poslovanja, a jedan od ključnih elemenata je kako primijeniti inovacije za realizaciju proizvoda i usluga koje će zadovoljiti potrebe krajnjih korisnika, koje se mijenjaju gotovo svakodnevno.

Zahtjevi kupaca, korisničko iskustvo koje očekuju, te same poslovne vrijednosti drugačije su u digitalnom poslovanju, a pandemijska godina ukazala je na činjenicu brzih promjena i potreba brzih prilagodbi tim promjenama. Tko je bio digitalno spreman prije pandemije, ostvario je nesmetani rad i uspjeh. Oni koji su uskočili u digitalizacijski proces spremni na izazove također su nastavili poslovati.

Digitalizaciju i digitalnu transformaciju, kao pokretače četvrte industrijske revolucije, treba promatrati u kontekstu tehnološkog razvoja svijeta od 19. stoljeća do danas. Prva industrijska revolucija obilježena je invencijom parnog stroja, Nikola Tesla dao je neprocjenjiv doprinos drugoj industrijskoj revoluciji obilježenoj elektrifikacijom, a Tesline ideje značajno su ugrađene i u treću i četvrtu industrijsku revoluciju. Treća je uvela ljudsku civilizaciju u eru automatizacije proizvodnih i radnih procesa visoke razine, zahvaljujući snažnom razvoju elektronike, računala i informatizacije.

Dramatičnom ekspanzijom treće industrijske revolucije dolazimo do četvrte, koju karakterizira razvoj i primjena mnogih disruptivnih tehnologija koje ili jesu ili će biti integrirane u fizičke, digitalne i biološke megatrendove.

Posve je vjerojatno da će digitalizacija usmjeriti i razvojne trendove nadolazeće pete industrijske revolucije, čiji su izgledni fokusi: energija i pohrana energije te energetska učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena, znanost o materijalima, daljnji napreci u znanosti o podacima i informacijama.

Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju

 

Informacijska tehnologija relativno je mlada tehnologija, no dinamičnog je razvoja. Razvoj ove tehnologije utjecao je na razvoj poslovnih trendova i bez njega današnje suvremene poslovne trendove bilo bi teško zamisliti, kao i funkcioniranje poslovnih sustava.

U prvoj polovici dvadesetog stoljeća koristila su se računala koja su se svodila na električne kalkulatore. U drugoj polovici istog stoljeća započela je prva era u razvoju informacijske tehnologije. U ovoj eri težilo se automatizirati postojećim ručnim procesima i razvila su se klasična programska rješenja koja su ubrzala proces i značajno smanjila ili eliminirala troškove, a povećala produktivnost. Osamdesetih godina prošlog stoljeća informacijska tehnologija mijenja svoju funkciju i služila je kao podrška odlučivanju i na taj način je postala strategijska i konkurentna prednost kompanija.

Uporaba metode kao što je outsourcing informacijske tehnologije, u npr. Indiji, rezultirala je naglim rastom IT uslužnih poduzeća i konkurencije među njima. U Africi je tako trend široko raširenog korištenja mobilnih telefona i njihove primjene u plaćanjima kompenzirao ograničeni pristup tradicionalnoj bankarskoj infrastrukturi. Zato u razmatranju prilika koje nudi informacijska tehnologija i načina njihove realizacije, bitno je sagledati temu u globalnom kontekstu.

Značaj digitalne tehnologije kao sredstva kojim organizacije nastoje ostvariti svoje ciljeve postaje sve veći. Prva generacija IT aplikacija u devedesetima omogućila je tvrtkama da olakšaju i usklade njihove interne aktivnosti, istovremeno pružajući prilike za inovaciju poslovnih procesa.

U novije vrijeme, digitalna tehnologija proširila se iz samo internih dimenzija, ulazeći u ponudu proizvoda i usluga tvrtki. Uzevši u obzir ulogu digitalne tehnologije u radikalnom restrukturiranju velikog broja industrija, veliki interes menadžera u rukovanju digitalnom tehnologijom kao sredstvom za ostvarivanje inovacija u proizvodima je potpuno razumljiv.

Kompanije su se pomoću informacijske tehnologije počele povezivati sa kupcima i dobavljačima, te se već u devedesetim godinama znatan postotak novčanih i financijskih transakcija odvijao on-line obradom. Internet i njegova pojava nude nove mogućnosti i poslovne prilike, dok je informacijska tehnologija pokretač modernog poslovanja, a uzrokuje velike promjene u obliku i načinu poslovanja.

Informacijska tehnologija danas je sveprisutna u svakom poduzeću i ono predstavlja osnovu njegova poslovanja. Sve se više ulaže u informacijsku tehnologiju, a to povećava potrebu za kvalitetnim upravljanjem informatičkom tehnologijom i informatičkim projektima. Zbog toga poduzeća zahtijevaju od svojih zaposlenika informatičku pismenost jer je ona postala preduvjet za uspješno poslovanje.

Informacijska tehnologija osigurava poslovanje poduzeća na globalnoj razini i to 24 sata na dan, kroz cijelu godinu. Nema više prostornih ograničenja, a poduzeća posluju gdje god postoji mogućnost profita. Informacijska tehnologija nam omogućuje da imamo ured bilo gdje. Poslovanje putem interneta i elektroničko poslovanje afirmiraju novo, virtualno tržište koje daje priliku globalizacije poslovanja i malim i srednjim kompanijama.

Potrebno je naglasiti kako se uz digitalnu i informacijsku tehnologiju počinje razvijati i digitalna ekonomija. Digitalna ekonomija je pojam koji obuhvaća nove modele poslovanja, proizvoda, usluga, tržišta i brzorastućih sektora ekonomije, posebice onih koji se temelje na digitalnim tehnologijama kao osnovnoj infrastrukturi poslovanja. Karakterizira je to da je temeljena na intenzivnoj primjeni digitalnih tehnologija u neprekidnom procesu inovacije, kreativnosti i stvaranja nove vrijednosti.

Upravljanje inovacijama i preduvjeti za primjenu informacijske tehnologije

 

Uspješno provođenje sustava za upravljanje inovacijama pitanje je internih procesa (koji u poslovnim procesima s korisnicima daju bit proizvoda ili usluge) i preduvjet je za stvaranje novih vrijednosti za same korisnike, organizacije i svakog zaposlenika.

Uz jasno definiranu stratešku odrednicu za upravljanje inovacijama, odgovornost, osim na menadžmentu, leži i na zaposlenicima koji imaju pravo i dužnost dokumentirati svako poboljšanje proizvoda, usluge ili procesa kroz sam sustav.

U skladu s inovacijskom vizijom i strategijom, organizacija treba provesti detaljan inovacijski proces koji pokriva sve relevantne korake od prikupljanja informacija o prilikama i problemima do uspješnog lansiranja na tržište.

Sve kreće od znanosti o podacima i informacijama. Umjetna inteligencija – UI (strojno učenje) skup je metoda i pristupa koji koriste razne vrste podataka s ciljem donošenja odluka umjesto čovjeka. U tom kontekstu koristi se paradigma “data-driven” pristup. Kad promatramo digitalizaciju, onda imamo u vidu fizikalni i virtualni svijet. Poveznica između ta dva svijeta je Internet stvari (usluga i ljudi).

Fizikalni svijet čine realni objekti (naprave) koji se nalaze u kućanstvu, uredu, proizvodnom procesu, svugdje oko nas. Tehnološki razvoj iznjedrio je brzorastuće (eksponencijalne) tehnologije u koje, primjerice, spadaju inteligentni roboti, autonomni dronovi, 3D printeri i dr.

Važna poluga digitalizacije su i organizacijski oblici imanentni četvrtoj industrijskoj revoluciji: vertikalno umrežavanje (kibernetičko-fizikalni proizvodni sustavi) na kojem počivaju napredne tvornice (smart factories), umrežavanje napredne logistike, proizvodnja i marketing te napredni servisi; horizontalna integracija – umrežavanje poslovnih partnera i klijenata; sveobuhvatni inženjering (trough engineering) koji obuhvaća životni ciklus proizvoda. I na kraju, ključna je poluga raspoloženje ljudi prema novim tehnologijama.

Europska unija snažno potiče mjere koje pridonose digitalizaciji i digitalnoj transformaciji jer želi održati i proširiti konkurentnost svoje industrije. Četvrta industrijska revolucija se u najvećoj mjeri zasniva na digitalizaciji industrije. Inicijativa digitalizacije europske industrije iz 2016. ima za cilj povećati konkurentnost EU-a u digitalnim tehnologijama i osigurati da svaki poslovni subjekt u Europi – bez obzira na veličinu – ima koristi od digitalnih inovacija.

Važan potporanj u digitalizaciji europske industrije jesu digitalna inovacijska središta (DIH) koja umrežavaju zainteresirane dionike s ciljem potpore malog i srednjeg poduzetništva u izgradnji njihove spremnosti za prihvat digitalnih tehnologija. Tu su i programi Obzor Europe i Digitalni europski program, koji se snažno zalažu za proširenje digitalnih kapaciteta. Europski strukturni i investicijski fondovi također snažno podupiru primjene digitalnih tehnologija.

Riječ je, dakle, o čvrstom opredjeljenju u svrhu razvoja, ali i nadmetanja s konkurencijom – Kinom i SAD-om.

U digitalnom poslovnom svijetu danas i u budućnosti presudno je da menadžeri imaju znanje i vještine da omoguće njihovim organizacijama ostvarenje strateškog potencijala i da se uspješno natječu sa konkurencijom uporabom digitalne tehnologije.

Informacija je glavni motivator razvoja društva i tehnologija, a time i gospodarstva. Rezultat bilo kojeg projekta kroz povijest ovisi o kvantiteti i kvaliteti informacija koju poduzetnik posjeduje. Sljedeći korak je način na koji se ta informacija interpretira i iskorištava u poslovnom pothvatu. Sukladno tome svaka informacija mora biti točna (nositi ispravne podatke kako bi interpretacija informacije bila što bliža objektivno istinitom stanju stvari), pravodobna (informacija mora biti dostupna u pravom trenutku) i pouzdana (informacija mora dolaziti iz pouzdanog izvora koji najčešće uvjetuje prvu karakteristiku informacije – točnost).

Da bi informacije bile na vrijeme isporučene, u točnosti i iz pouzdanih izvora, te da bi se mogle obrađivati i interpretirati na poslovno koristan način potrebna je informacijska tehnologija. Informacijska tehnologija je spoj hardvera i softvera koji omogućuje prikupljanje, unos i slanje podataka tj. informacija. Danas je informacijska tehnologija prisutna u svim dijelovima života, kako poslovnom tako i privatnom dijelu života.

Informacijska tehnologija, dakle, mijenja načine rada i života ljudi i mijenja ustroj i način poslovanja suvremenih poduzeća diljem svijeta. Prilagodba poduzeća novim svjetskim trendovima i informacijskim tehnologijama postala je preduvjet opstanka na globalnom tržištu i više ne predstavlja pitanje izbora poslovne strategije.

Nezadovoljstvo i neispunjena očekivanja od rezultata primjene informacijske tehnologije rezultat su različitih vizija poslovnih ljudi o tome što je informacijska tehnologija i što ona predstavlja za određeno poduzeće, te kako iskoristiti njene mogućnosti. Informacijska je tehnologija zapravo otporna djelatnost svim poslovnim funkcijama i poslovnim procesima te predstavlja mogućnost unapređenja njihova funkcioniranja.

Inovacije u informacijskoj tehnologiji nastavljaju se u veoma brzom tempu i nastaviti će pružati nove prilike za organizacije, a njezina uloga je ključna u uspjehu organizacija svih veličina, od start-up-a koji čini jedna osoba do onih najvećih. U vezi sa time, informacijska tehnologija umjesto da „poravnava“ konkurenciju na tržištu, vodi ka još većoj neusklađenosti – u većini industrija se vodeće organizacije još više udaljavaju „središnjih“ i „nižih“ organizacija na konkurentskoj ljestvici. Ono što uopće stvara tu razliku je njihova sposobnost da ostvare koristi od promjena uvjetovanih informacijskom tehnologijom, odnosno nije samo tehnologija kao takva jedini faktor uspješnosti.

Tehnološki napredak i ulaganje u isti je jedan od pokretača ekonomskog rasta. Razvojem tehnologija dolazi do novih radnih mjesta, novih procesa, novih tržišta, novih poslovnih prilika i ideja, a sve to se može nazvati internet ekonomijom. Iz te ekonomije su proizašla poduzeća kojima se poslovanje temelji isključivo na internetu i internet trgovini.

Utjecaj digitalizacije i primjena informacijske tehnologije u uslužnoj djelatnosti

U vrijeme globalizacije u svjetskoj ekonomiji danas dominira uslužna djelatnost, koja zapošljava više od 73% populacije zemalja OECD-a i čine 59% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Porastom količine usluga u organizacijama i ekonomiji, pozornost je usmjerena na inovacije u kontekstu usluga tokom posljednja dva desetljeća.

Inovacija usluga je danas evoluirala na širokom području koje je usredotočeno na proučavanje dinamičnih interakcija između tehnoloških i ljudskih sustava koji pokreću menadžerske i organizacijske promjene u uslugama.

Uslužni sektor obuhvaća različite aktivnosti tržišta u rasponu od potrošačkih usluga (hoteli, banke) do poslovnih usluga (IT usluge, pravne usluge) te usluga u javnom sektoru (zdravstvo i obrazovanje). Inovacija usluga je stoga postao pojam koji donosi inovaciju koja se odvija u različitim uslužnim djelatnostima, uključujući i uvođenje novih usluga ili inkrementalna (postepena) poboljšanja postojećih usluga.

Iako se inovacije usluga uglavnom odvijaju u uslužnom sektoru, to nije isključivo uvijek tako. Inkrementalne usluge mogu se pružati i u neuslužnim sektorima kao što su klasična proizvodnja poduzeća, koja ciljaju na uvećanje njihovog portfelja dobave putem usluga koje dodaju vrijednost.

Slično tome, inovacija usluga je znatno drugačija od inovacije proizvoda. Njoj obično nedostaje opipljiva priroda koja je vidljiva kod proizvoda. Ako bi to sagledali na primjeru, fokus na tehnološkim prednostima i koncentracija inovacijskih aktivnosti vezanih uz odjele istraživanja i razvoja ne opisuje inovaciju usluga adekvatno. Inovacija usluga podrazumijeva uvođenje nečeg novog u način života, organizaciju, izbor vremena i plasmana onog što se općenito može opisati kao individualni i kolektivni proces povezivanja s potrošačima.

Poduzeće inovacijom usluga može na učinkovit način stvarati održivu konkurentsku prednost. Okretanjem strategiji usluga može pomoći organizacijama da prevladaju probleme koji se javljaju s održavanjem rasta u zasićenim tržištima. Poduzeća mogu profitirati od strategije temeljene na uslugama na mnogo načina.

Na primjer, usvajanje strategije temeljene na uslugama može pomoći u poboljšanju u ponudama usluga, strukturi troškova, sustavu dostave i tehnologiji. Dodatno, stvaratelji politika poduzeća, kao i istraživači, postaju sve više zaintrigirani inovacijama usluga jer su one intenzivno porasle u mnogo industrijskih ekonomija i očekuje se da će imati pozitivan efekt na cijelu ekonomiju.

Inovacija usluga je usredotočena na dinamične i relacijske interakcije između dobavljača i potrošača, s time da se na potrošače gleda kao na one koji sudjeluju u kreiranju inovacija kroz te interakcije. Iz te perspektive, uloga potrošača je promaknuta na onu inovatora, suradnika u vrijednosnom lancu i integratora resursa.

Za usluge sa većom bliskošću i interaktivnosti sa njihovim potrošačima se smatra da predstavljaju više šansi za inovacijom usluga zbog toga što poboljšani procesi razmjene znanja i učenja pridonose otkriću, razvoju i pružanju novih usluga. Kako se fokus sve više prebacuje sa prodaje prema pomoći potrošačima, povratne informacije i uključenost od strane potrošača su kritični faktori u zajedničkom dizajniranju i razvoju usluga.

Efikasno uključivanje potrošača u proces inovacije usluga nije nimalo lak posao. Uvidi koji se stječu kroz uključenost potrošača nekada nisu korisni iz razloga što potrošači nisu sposobni izraziti svoje zahtjeve na takav način koji bi omogućio njihovo zadovoljavanje. Posljednjih godina, organizacije su otkrile nove načine za prevladavanje takvih ograničenja i uključuju potrošače u proces inovacije pomoću „korisničkih alata“ koji im omogućuju da razvijaju proizvode i usluge prilagođene njihovim zahtjevima. Takva praksa je posebno vrijedna na tržištima gdje potrošači u većoj mjeri zahtijevaju personalizirane ponude.

Osvrt na poslovanje kompanija Glovo i Wolt

Od početka širenja pandemije COVID19 nitko nije bio svjestan koliko će se digitalna transformacija proširiti i kako će svakodnevica postati ovisna o tehnologiji i njezinoj primjeni. Sve djelatnosti koje su se mogle odrađivati od kuće bile su primorane organizirati uvjete takvog rada, te se je digitalna transformacija počela ubrzano događati. U ožujku 2020. godine počele su se uvoditi mjere koje su utjecale na izvođenje svih djelatnosti i počela je obustava rada.

Upravo se u pandemijskom razdoblju najviše moglo uvidjeti koje su prednosti digitalnih tehnologija, transformacija poslovanja i primjene informacijske tehnologije u poslovnom modelu. Veliki dio kompanija preživio je isključivo zahvaljujući pravovremenoj transformaciji poslovanja i spremnim prihvaćanjem informacijske tehnologije.

Potreba za dostavom hrane je izuzetno porasla unazad tri godine i restorani se suočavaju s teškim odlukama kako bi ugodili gostima i pružili im mogućnost dostave. Restorani biraju hoće li napraviti vlastiti servis za dostavu hrane ili će to prepustiti tvrtkama koje su u vlasništvu drugih osoba i obavljaju djelatnost dostave hrane.

Uz današnje stanje u kojem se svijet nalazi nema potrebe govoriti zašto je dostava bitna. Koronavirus je bio uzrok zatvaranja svih ugostiteljskih objekata i jedan od preostalih načina rada je upravo dostava.

Kako je i poznato, sve više organizacija prelazi na mobilne aplikacije kao platforme za poslovanje. Uslužne organizacije kao restorani, trgovine, benzinske pumpe, ljekarne i sl., počeli su koristiti dostavne službe kako bi svoje proizvode dostavile svojim korisnicima. Ovaj oblik poslovanja koristio se je i prije kod nekih djelatnosti, ali organizacije su imale svoje vlastite dostavljače, dok danas ima sve više organizacija koje dostavu provode pomoću aplikacija koje su povezane sa službama kao što su Glovo i Wolt.

Kompetitivno okruženje poslovnim subjektima stvara snažan pritisak na cijene i tjera poduzeća da nude više za manje, odnosno naprednije proizvode i usluge uz stalno smanjenje cijena. Široka upotreba interneta te dostupnost informacija stvorila je kupce koji su odlično informirani o ponudi i uvjetima koji se nude, a digitalne tehnologije omogućile su pristup širokoj bazi dobavljača koji su na svega nekoliko klikova od krajnjeg kupca.

Još prije same pandemije uzrokovane koronavirusom, u Zagrebu su se pojavile dvije globalne aplikacije za brzu dostavu hrane – prvo finski Wolt, prepoznatljiv po biciklistima s velikim plavim torbama na leđima, a potom i španjolski Glovo, sa žutima. Njihova pojava obradovala je, uz kupce, vlasnike onih restorana koji prije nisu imali vlastitu dostavu, pa im se promet sada znatno povećao.

Glovo su osnovali Oscar Pierre i Sacha Michaud 2015. godine. Danas je proširen na 21 zemlju i kroz 876 grada, te je postao najveća platforma u Europi. Aplikacija sadrži mogućnosti dostave hrane i pića iz restorana, kupovinu prehrambenih proizvoda i ostalih namirnica, naručivanje lijekova te dostavu i odnos pošte. Glovo je u 2021. godini imao 3.8 milijuna aktivnih korisnika, 58 tisuća aktivnih kurira, poslovao je s 89 tisuća lokalnih restorana i trgovina i imao 2.7 tisuća zaposlenih. Do kraja 2022. godine predviđaju još veći rast.

Wolt je osnovan 2014. godine u Helsinkiju, Finska, a osnivač je tim od šest ljudi. Na početku aplikacija je služila samo za naručivanje hrane, a danas služi i za naručivanje i dostavu. Kako bi uspjeli morali su se istaknuti na tržištu, pa su optimizirali tehnologiju, uravnotežili su isporuke u stvarnom vremenu kako bi narudžbe bile isporučene što je brže moguće i uspostavili su lokalne korisničke podrške u svim zemljama u kojima se nalaze. U 2021. godini poslovao je s više od 5.000 restorana i imao preko 10.000 dostavljača diljem svijeta.

Vizija kompanije Glovo je stvoriti lifestyle mobilnu aplikaciju koja nudi sve urbane usluge. Preko aplikacije je moguće naručiti lijekove, dostavu i odnos pošte, obaviti kupovinu prehrambenih i ostalih namirnica, stvari, dostava hrane iz restorana, pića, a ovisno o dobu godine nude i poseban asortiman.

Cilj kompanije je postati vodeća ili druga platforma isporuke na svim tržištima na kojima djeluje - podvlačeći izazove pretvaranja profita u velikoj konkurenciji koja djeluje na uskom prostoru marže koji uključuje i velike logističke složenosti s toliko mnogo pokretnih dijelova (i osobe) uključeni u svaku transakciju. Kako ključan sastojak koji omogućava opstanak na takvom tržištu je raznolikost usluga koje se nude, a ne isključivo dostava hrane, koja je i dalje ostvaruje najveći udio u prihodima kompanije.

Osnovna je razlika između dvaju dostavljačkih servisa u tome što se Wolt specijalizirao za hranu i ima potpisane ugovora sa svim restoranima s kojima surađuje, a takvih je više od 200. Preko Glova, pak, može se naručiti bilo koji proizvod dostupan na tržištu.

Kao što smo rekli, Wolt je finska tehnološka tvrtka koja je razvila aplikaciju za dostavu hrane iz restorana partnera koju potom dostavlja kurir koji radi za kompaniju. Tvrtka je osnovana 2014. godine od strane Mikija Kuusia sa sjedištem u Helsinkiju koji je bio direktor tvrtke Slush. Tijekom 2019. godine tvrtka je uložila 160 milijuna dolara u nove investicija kako bi svoje poslovanje proširila u Europi. Sredstva prvenstveno služe za ubrzanje rasta i proširenje poslovanja.

Pružanje usluge dostave hrane vrši se isključivo putem aplikacije i mobilnih tehnologija, pa je vrlo važna njihova prisutnost u cyber prostoru.

Potrebno je spomenuti i kako je prije ovih dviju usluga dostave hrane, postojala i tvrtka PauzaGo. Oni su poslovali više od 10 godina u Hrvatskoj i nisu naplaćivali svoju dostavu iz restorana. Ova tvrtka djelovala je u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zaprešiću, Splitu, Varaždinu, Karlovcu, Velikoj Gorici, Osijeku i Zadru. Kao način plaćanja bili su gotovina, kartice, PayPal servis. PauzaGO poslovala je isključivo na hrvatskom tržištu i ne posluje međunarodno, a od 2021. godine je postala dio tvrtke Glovo.

Kako zapravo funkcionira dostava putem posrednika? Ove kompanije imaju vlastite aplikacije za pametne telefone koje nude široku ponudu restorana za “gladne korisnike”. Na aplikaciju restoran postavi svoj meni i ključne informacije o restoranu, a gosti zatim putem mobitela ili tableta vrše narudžbe, koje se putem posrednika prenose u kuhinju. Neki od restorana zapošljavaju dodatno osoblje koje je zaduženo za pakiranje i pripremu hrane za preuzimanje od strane kurira.

Predviđa se kako će tržište dostave u  svijetu porasti s 43 milijarde dolara na čak 76 milijardi do kraja 2022. godine. To ne bi trebalo biti iznenađujuće, jer dolazi do ogromnog porasta dostave hrane koja je posebice popularna među mlađom populacijom. S druge strane, zapravo više od pola gostiju starijih od 55 godina nije zainteresirano za dostavu hrane, već preferira večeru u restoranu.

Uspoređujući kompanije Glovo i Wolt, vrijedi spomenuti kako obje tvrtke posluju putem aplikacije, s time da Wolt isključivo dostavlja hranu, dok Glovo dostavlja i ostale artikle osim hrane. Wolt dostavu vrši isključivo iz restorana s kojima ima potpisan ugovor, dok Glovo u svojoj ponudi ima i restorane van ugovora koje ima potpisane.

Obje kompanije za svoju dostavu najčešće koriste bicikle, no u upotrebi su i automobili, a dostavljači koji rade nisu zaposleni izravno za ove kompanije već kao vanjski suradnici preko ostalih kompanija (digitalne platforme) koje pružaju tu uslugu ili pak studentskih servisa.

Rad putem digitalnih platformi uvelike se može razlikovati od ustaljenih oblika radnih odnosa kakve tradicionalno poznajemo, barem što se tiče formalnog odnosa poslodavac - zaposlenik ili što se tiče obrazaca rada i organizacije samog rada, uključujući radno vrijeme, mjesto rada ili upotreba informatičko-komunikacijskih tehnologija. Rad preko digitalne platforme (platformski rad) noviji je oblik rada koji je omogućila upravo digitalna tehnologija 21. stoljeća.

Zadnjih nekoliko godina često čujemo pojam digitalne platforme ili se pak koristimo uslugama koje iste nude, no da toga nismo ni svjesni. U rekordno kratkom vremenu digitalne platforme su pronašle mjesto u našoj svakodnevici. No, što su to digitalne platforme? Najkraće rečeno radi se o sučeljima koja koriste internet za povezivanje raspršenih mreža pojedinaca kako bi se olakšala digitalna interakcija među ljudima, osobito ponuđačima roba i usluga i njihovim korisnicima, stvarajući tako novu vrstu tržišta.

Bez obzira što je rad putem platformi u RH prisutan već nekoliko godina, poput mnogih drugih novih ili neformalnih oblika rada, slabo je ili nikako zakonodavno reguliran, odnosno ne postoji zakon koji sveobuhvatno propisuje i regulira navedenu materiju. Na razini EU, platformski rad prva je zakonodavno uredila Francuska i to svojim Zakonom o radu iz 2016. godine, propisujući načelo društvene odgovornosti za platforme. To podrazumijeva da platforme trebaju radnicima plaćati osiguranje za slučaj nezgode na radu, plaćati im stručno osposobljavanje, ali i poštovati pravo radnika na sindikalno organiziranje i štrajk.

Europska komisija je, naime, u svom planu rada za 2021. godinu najavila predstavljanje zakonodavne podloge za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi u cilju postizanja pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, a sve kako bi se stvorili dostojanstveni, transparentni i predvidivi radni uvjeti.

Potrebno je spomenuti i da još uvijek veliki broj restorana ima organiziranu besplatnu dostavu hrane koja je u sklopu ponude usluge koju nude (priprema i dostava hrane), te kako velika većina njih naručivanje hrane još uvijek prima isključivo telefonskim putem. Telefoniranje, bilo fiksnom telefonijom ili putem mobitela je još uvijek najrasprostranjeniji oblik naručivanja, a aplikacije poput Glovo i Wolt su objedinile sve restorane na jednom mjestu. Postavlja se pitanje koliko bi razvoj neke takve takve “vlastite i privatne” aplikacije nekom ugostiteljskom objektu bio isplativ kada već postoje platforme kao ove dvije.

Sama strategija digitalizacije tradicionalnih poslovnih modela i procesa je strategija nižeg rizika i daje limitirane rezultate. Ovakvim pristupom se podrazumijeva da su procesi i poslovni modeli primjereni, a primjena digitalnih tehnologija omogućava optimizaciju, povećanje efikasnosti i brzine rada. Inovacijski pristupi generiraju disruptivne digitalne poslovne modele koji u pravilu, nekim novim uslugama konkuriraju tradicionalnim stvarajući konkurenciju u vidu cijene, drugačijeg načina isporuke usluga te unaprjeđenje usluga ili pak potpuno novu uslugu u odnosu na one tradicionalne.

Naravno, postoje otežavajući faktori kod primjene inovacijskih pristupa. To su prije svega potencijal, realne mogućnosti i sposobnost poduzeća za korjenite inovativne primjene, rizik ugrožavanja vlastitih tradicionalnih proizvoda i usluga kao i regulacijski okvir za uvođenje digitalnih proizvoda.

Na kraju, važno je razumjeti, ali i prihvaćati proces uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište, uključujući informacijske usluge zasnovane na internetskoj infrastrukturi. Informacijska tehnologija pokreće inovacije i upravo one su put do poslovnog uspjeha. Inovacije u poslovanju i modernim poslovnim modelima imaju isti utjecaj kao i para na industrijsku revoluciju. Zapravo, teško je zamisliti bilo koji posao, u bilo kojem sektoru, a koji nije imao koristi od digitalne transformacije.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

  1. Boban, M., Babić, A., Utjecaj internetskih tehnologija na gospodarski rast, poslovni rezultat i stopu rasta profita poduzeća u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Vol. No. 1-2/2014, 2014.
  2. Spremić, M., Digitalna transformacija poslovanja, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2017.
  3. Lovrić, K.: Primjena informacijskih tehnologija u poduzetničkim projektima, sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2021.
  4. Kozmač, I.: Digitalna transformacija na primjeru uslužne organizacije, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2021.
  5. Leko, J.: Inovacija usluga u digitalnom svijetu, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2020.
  6. https://vidabytes.com/bs/primjeri-digitalne-tehnologije/
  7. https://www.minimax.hr/blog-digitalizacija-poslovanja/
  8. https://www.universitas-portal.hr/digitalne-tehnologije-mogu-preporoditi-hrvatsku/
  9. https://www.poslovni.hr/sci-tech/digitalna-transformacija-pogonjena-inovacijama-4301877
  10. https://possector.hr/management/koristiti-vlastiti-sustav-dostave-ili-dostavljacke-usluge-wolt-a-glovo-a-i-drugih/

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.