17.06.2022 12:38
Poticanje ulaganja

Poticanje ulaganja predstavlja sustav potpora za ulaganje i pravodobno ostvarenje ulagačkih aktivnosti, s ciljem uspješnog i vremenski određenog ostvarenja održivih i tehnološki naprednih projekata ulaganja visoke dodane vrijednosti na području Republike Hrvatske. Potpore se odnose na održive projekte ulaganja koji imaju za cilj jačanje konkurentske sposobnosti u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške, aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

Pod početnim ulaganjem podrazumijeva se ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu, povezano s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifikacija proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljita promjena u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice:

  • u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 150.000,00 eura i uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u razdoblju realizacije projekta
  • u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 50.000,00 eura i uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta za mikro poduzetnike u razdoblju realizacije projekta
  • u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 50.000,00 eura i uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u razdoblju realizacije projekta za centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera

za razvoj telekomunikacijsko-mrežnih operacijskih centara

  • u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 3.000.000,00 eura i uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u razdoblju realizacije projekta za projekte ulaganja kroz gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske
  • u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 500.000,00 eura za projekte ulaganja u modernizaciju i porast produktivnosti poslovnih procesa.

Razdoblje realizacije početnog ulaganja, odnosno projekta ulaganja traje tri godine od datuma početka projekta ulaganja i obuhvaća sva ulaganja koja je pokrenuo korisnik potpore u tom razdoblju.

Nositelj poticajnih mjera, odnosno korisnik potpore za ulaganje je poduzetnik – trgovačko društvo ili fizička osoba (obrtnik) koji je obveznik poreza na dobit, registrirani na teritoriju Republike Hrvatske. No, korisnici potpora za ulaganja ne mogu biti pravne, odnosno fizičke osobe koje su pravomoćno osuđene za gospodarski kriminal.

Cilj, odnosno svrha poticanja ulaganja je poticanje gospodarskog rasta i ostvarenje gospodarske politike Republike Hrvatske, njezina uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskoga poduzetništva. Dok je na razini gospodarskih subjekata cilj i svrha poticanja ulaganja izgradnja međunarodno konkurentnog, transparentnog i atraktivnog sustava potpora za ulaganja pravnih ili fizičkih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj, obveznika poreza na dobit, koji obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluju u prometu robe i usluga u Republici Hrvatskoj.

Dosadašnja primjena Zakona o poticanju ulaganja

Prvotni Zakon o poticanju ulaganja donesen je 2015. godine, te je stupio na snagu 3. listopada 2015. godine. Zakon je od svojeg donošenja pretrpio četiri zakonske izmjene i dopune.

Naime, prve zakonske izmjene bile su 2018. godine, kada je 22. ožujka 2018.  godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 25/18.), kojim se Zakon o poticanju ulaganja, uz već izvršeno usklađenje zakonodavnog okvira za poticanje ulaganja s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014.), (u nastavku teksta: Uredba Komisije (EU) br. 651/2014), dodatno usklađuje i s Uredbom Komisije (EU) 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156, 20.6.2017.). Tim izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja uvedena je nova poticajna mjera za projekte ulaganja u gospodarsko aktiviranje neaktivne državne imovine, dodatno su pojednostavljeni kriteriji za ulaganje u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera, kao i za projekte ulaganja mikro poduzetnika, a čime je značajno unaprijeđen sustav poticajnih mjera za ulaganje u Republici Hrvatskoj.

Druge izmjene Zakona o poticanju ulaganja stupile su na snagu 1. siječnja 2019. godine Zakonom o izmjenama Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 114/18.). S obzirom na ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost, sve aktivnosti i nadležnosti Agencije za investicije i konkurentnost u području promicanja ulaganja u Republici Hrvatskoj prema navedenim izmjenama Zakona o poticanju ulaganja prenesene su na Ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

Treće zakonske izmjene dogodile su se 2020. godine, kada je 20. ožujka 2020. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 32/20.), a kojim je uvedena nova poticajna mjera za ulaganje u cilju jačanja produktivnosti gospodarstva u Republici Hrvatskoj - potpora za modernizaciju poslovnih procesa - automatizacija, robotizacija i digitalizacija proizvodnih procesa za projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkom sektoru.

Osnovna namjena nove potpore je unapređenje tehnološke razine poslovnih procesa i transformacija proizvodno-prerađivačkog sektora prema industriji 4.0. S obzirom na početak pandemije bolesti COVID-19 i nepovoljne tržišne uvjete uzrokovane padom industrijske proizvodnje i padom potražnje roba i usluga na području Europske unije uzrokovanih pandemijom, uvedena je još jedna, prijelazna mjera kojom se korisnicima potpora za ulaganje omogućilo produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za tri godine u slučajevima kada je došlo do smanjenja propisanog broja novootvorenih radnih mjesta zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Posljednjim izmjenama i dopunama iz 2021. godine, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 20/21.), Zakon o poticanju ulaganja se dodatno usklađuje s Uredbom Komisije (EU) 2020/972 od 2. srpnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (Tekst značajan za EGP) (SL L 215, 7.7.2020.), (u nastavku teksta: Uredba Komisije (EU) 2020/972). Tim izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja uvedene su još tri dodatne poticajne mjere pomoći gospodarstvu, a povezane su s posljedicama gospodarskih poremećaja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 u 2020. godini, i to kako slijedi:

  1. poduzetnicima u teškoćama, kako je propisano člankom 2. točkom 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014, potpore za ulaganje u načelu se ne mogu odobriti, međutim u skladu sa Zakonom o poticanju ulaganja i to prema odredbama Uredbe Komisije (EU) 2020/972, iznimno se mogu dodijeliti poduzetnicima koji na dan 31. prosinca 2019. godine nisu bili u poteškoćama, ali su u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. godine postali poduzetnici u teškoćama – zbog pandemije COVID-19
  1. korisnik potpore za ulaganje mora potvrditi da dvije godine prije podnošenja prijave projekta ulaganja i dvije godine nakon završetka projekta ulaganja nije proveo tzv. „premještanje“ projekta unutar zajedničkog europskog gospodarskog prostora (gubitak radnih mjesta u istoj/sličnoj djelatnosti u prostoru iz kojeg se vrši premještanje projekta ulaganja). No, kada je riječ o obvezama preuzetima prije 31. prosinca 2019. godine, gubitak radnih mjesta u istoj ili sličnoj djelatnosti do kojeg dođe u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. godine u nekom od objekata-projekata korisnika u zajedničkom europskom gospodarskom prostoru, ne smatra se premještanjem u smislu Zakona o poticanju ulaganja – zbog pandemije COVID-19
  2. prijelazna mjera za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19, koja omogućuje korisnicima potpora za ulaganje da se za projekte ulaganja čije se razdoblje realizacije preklapa s razdobljem početka pandemije COVID-19 omogući produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta za jednu godinu.

Iz dosadašnje primjene zakonodavnog okvira za poticanje ulaganja proizlaze sljedeći pokazatelji. Naime, ukupno je zaprimljeno 1.528 prijava za korištenje potpora za projekte ulaganja malih, srednjih i velikih poduzetnika, od čega se 307 prijava odnosi na projekte velikih poduzetnika, te 1.221 prijava na projekte malih i srednjih poduzetnika. Do kraja 2021. godine od zahtjeva je odustalo 148 poduzetnika, dok je 57 prijava odbijeno.

Planirana visina ulaganja 1.323 prijavljena projekta ulaganja (odobreni i projekti u obradi) iznosi preko 55,8 milijardi kuna uz planirano otvaranje 33.981 novog radnog mjesta. Od toga 30,4 milijarde kuna i 13.810 novih radnih mjesta odnosi se na projekte ulaganja od strane velikih poduzetnika, dok se više od 25,4 milijardi kuna uz planirano otvaranje 20.171 novog radnog mjesta odnosi na projekte ulaganja malih i srednjih poduzetnika.

Navedeni projekti ulaganja odnose se na turizam (14,7 %), metaloprerađivačku industriju (14,4 %), ICT (12 %), drvno-prerađivačku industriju (10 %), proizvodnju strojeva i opreme (7,1 %), prehrambeno-procesnu industriju (6,2 %), proizvodnju proizvoda od gume i plastike (4,9 %), proizvodnju proizvoda za građevinarstvo (3,3 %), tiskarsku industriju, tekstilnu industriju, farmaceutsku industriju, te proizvodnju električne opreme i transformatora, distribuciju i logistiku i reciklažu s udjelima manjim od 3 %.

Najviše prijavljenih projekata realizira se u Gradu Zagrebu (23,1 %), Zagrebačkoj županiji (10,5 %), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10 %), Varaždinskoj županiji (6,8 %), Istarskoj županiji (5,5 %), Primorsko-goranskoj županiji (5,4 %) i Međimurskoj županiji (5,2 %).

Potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje do kraja 2021. godine dobilo je 706 poduzetnika (679 trgovačkih društava i 27 obrta, odnosno 336 malih, 206 srednjih i 164 velika poduzetnika).

Od ukupnog broja korisnika, njih 24 je u međuvremenu odustalo od projekta ulaganja, dva poduzetnika su iskoristila maksimalni intenzitet potpore iz drugih izvora, dok je osam poduzetnika izgubilo status korisnika zbog neispunjavanja uvjeta Zakona.

Ukupna vrijednost 672 odobrena projekta ulaganja iznosi približno 30 milijardi kuna (29,66) uz otvaranje gotovo 23.500 novih radnih mjesta (23.467). Od toga 17,48 milijarde kuna i 10.421 novo radno mjesto odnosi se na projekte ulaganja velikih poduzetnika, dok se preko 12,18 milijardi kuna uz planirano otvaranje 13.046 novih radnih mjesta odnosi na male i srednje poduzetnike.

Namjera zakonodavca za donošenjem novog Zakona proizlazila je iz nekoliko razloga od kojih se može istaknuti: usvajanje nove karte regionalnih potpora za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027. godine odobrene od Europske komisije 24. studenog 2021. godine, sukladno pravilima Europske unije o državnim potporama na temelju odredbi revidiranih Smjernica za regionalne državne potpore (SL C 153, 29.4.2021.), usvajanje Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NN, br. 13/21.), daljnje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (Uredba Komisije (EU) 2021/1237 od 23. srpnja 2021. godine o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (Tekst značajan za EGP) (SL L 270, 29.7.2021.), ublažavanje negativnih posljedica na gospodarstvo izazvanih pandemijom bolesti COVID-19.

Novi Zakon o poticanju ulaganja stupio je na snagu 04. lipnja 2022. godine, te će u nastavku teksta biti više riječi o najznačajnijim promjenama u tom području.

Nova zakonska rješenja

Potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja

Sniženi su kriteriji visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta i to na način da se dosadašnji uvjet registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 30% prihvatljivih troškova otvaranja novog radnog mjesta (maksimalni iznos do 9.000,00 eura) snižava sa 20% na 15% registrirane stope nezaposlenosti, a za korištenje potpore za otvaranje novih radnih mjesta u visini do 20% prihvatljivih troškova otvaranja novog radnog mjesta (maksimalni iznos do 6.000,00 eura) snižava  sa 10% do 20% na 10% do 15% registrirane stope nezaposlenosti.

Prema tome, korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10 % do 15 % prema podacima Državnog zavoda za statistiku važećim na datum početka ulaganja, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 20 % prihvatljivih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6.000,00 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi više od 15 % prema podacima Državnog zavoda za statistiku važećim na datum početka ulaganja, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 30% prihvatljivih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9.000,00 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja

Sniženi su pragovi registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja i to način da je dosadašnji prag 20% registrirane stope nezaposlenosti za korištenje maksimalne visine potpore u iznosu od 20% prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu (maksimalni iznos do 1.000.000,00 eura), spušten na 15% registrirane stope nezaposlenosti.

Naime, projekt ulaganja za koji se odobravaju potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja predstavlja ulaganje u dugotrajnu imovinu korisnika potpore u iznosu protuvrijednosti kuna od najmanje 5.000.000,00 eura, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. Potpore za kapitalne troškove odnose se isključivo na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkoj industriji, odnosno na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima.

Korisniku potpore koji realizira navedeni projekt ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi iznad 15 % prema podacima Državnog zavoda za statistiku važećim na datum početka projekta ulaganja, uz predviđene potpore iz Zakona, odobrit će se potpora za kapitalne troškove:

bespovratna novčana potpora u iznosu 20 % prihvatljivih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu, i to za:

  • troškove izgradnje nove tvornice, industrijskog postrojenja
  • troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme

u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1.000.000,00 eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima, odnosno proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40 % od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50 % od kupljenih strojeva, odnosno proizvodne opreme mora biti oprema visoke tehnologije.

Karta regionalnih potpora Republike Hrvatske za razdoblje 2021. – 2027. godine

U smislu nove Karte regionalnih potpora za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2021. – 2027. godine koja se sastoji od četiri NUTS II regije – Panonska Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Sjeverna Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija), Jadranska Hrvatska (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija) i Grad Zagreb napravljena je razlika u pogledu veličine poduzetnika  i prava na dodjelu potpore za početno ulaganje. Naime, u NUTS II regijama Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Jadranska Hrvatska mogu se dodijeliti potpore svim poduzetnicima za bilo koju vrstu početnog ulaganja, dok se u NUTS II regiji Grad Zagreb velikim poduzetnicima mogu dodijeliti potpore isključivo za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost u dotičnom području.

Početno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti je ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu unesenu u vlasništvo korisnika potpore povezano s osnivanjem nove poslovne jedinice ili diversifikacijom djelatnosti poslovne jedinice, pod uvjetom da nova djelatnost nije ista ili slična djelatnosti koja se prethodno obavljala. Naime, ista ili slična djelatnost je djelatnost koja je obuhvaćena istim razredom (četveroznamenkasta brojčana oznaka) statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti, kako je utvrđeno u Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007- NKD 2007 (Narodne novine, br. 58/07. i 72/07. - ispravak).

Prijelazne odredbe Zakona

Uvodi se nova prijelazna odredba, temeljem koje se korisnicima potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja[1] i Zakonu o poticanju ulaganja[2] koji su u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. godine, tijekom obveznog očuvanja novootvorenih radnih mjesta, trajno ili privremeno zatvorili novootvorena radna mjesta i otpustili zaposlenike zbog pandemije bolesti COVID-19, to smanjenje broja novootvorenih radnih mjesta, neće smatrati kršenjem obveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta na predmetnom području.

Kada se govori o novootvorenom radnom mjestu povezanom s početnim ulaganjem, pod tim se podrazumijeva netopovećanje broja zaposlenih u usporedbi s početnim stanjem zaposlenih, pri čemu je isključeno zapošljavanje iz povezanih poduzeća. Početno stanje zaposlenih utvrđuje se kao prosjek zaposlenih u proteklih 12 mjeseci prije početka ulaganja. Radna mjesta izgubljena tijekom trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja oduzet će se od prividnog broja novootvorenih radnih mjesta. Broj sezonski zaposlenih osoba u sektoru turizma računa se u odgovarajućim dijelovima njihovih godišnjih jedinica rada. Za sezonsko zapošljavanje u sektoru turizma poduzetnik ne ostvaruje poticaje za otvaranje novih radnih mjesta.

Korisnicima i prijaviteljima potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja[3] čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020. godine, odnosno za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka pandemije bolesti COVID-19 i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom Ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja, istekom tog četverogodišnjeg razdoblja, omogućuje se dodatno produljenje od jedne godine za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja.

Za ostvarenje navedenog prava, korisnici ili prijavitelji potpore za ulaganje dužni su podnijeti pisani zahtjev nadležnom Ministarstvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu novog Zakona. Treba istaknuti da korisnici potpore za ulaganje kojima nadležno Ministarstvo odobri ostvarenje tog prava, moći će koristiti poreznu potporu za 2021. godinu.

Zaključno

U konačnici, novim zakonskim rješenjem osigurava se neophodan pravni okvir na osnovi kojega se unaprjeđuju uvjeti za ulaganje, sustav poticajnih mjera i potpora, te opće ulagačko okruženje za kontinuirano povećanje broja i kvalitete projekata ulaganja koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj.

U okviru Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, potiču se ekološki sigurni i održivi projekti ulaganja čija realizacija izravno utječe na postizanje jednog ili više sljedećih ciljeva: rast produktivnosti gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji gospodarstva Republike Hrvatske, doprinos održivom i inovativnom gospodarstvu i visokoj tehnologiji industrije 4.0., veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika, razvoj inovativnih proizvoda i usluga više i visoke dodane vrijednosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskog gospodarstva, gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske…

 Bernard Iljazović

[^ 1] Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, NN, br. br. 111/12. i 28/13.

[^ 2] Zakon o poticanju ulaganja, NN, br. 102/15., 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.

[^ 3] Zakon o poticanju ulaganja, NN, br. 102/15., 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.