19.05.2022 10:24

KAVA

Osim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

1.      UVOD

Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost uređena je odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (u nastavku: Zakon)[1] i njegovim provedbenim pravilnicima, od kojih je za potrebe ovog članka posebno ističemo Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“ (u nastavku: Pravilnik).[2]

Prije svega, treba istaknuti da se pod ugostiteljskom djelatnošću u smislu  Zakona smatra pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja, kao i pripremanje jela, pića  i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tim jelima, pićima i napitcima (catering).

Djelatnost ugostiteljstva u svim vrstama ugostiteljskih objekata mogu obavljati ugostitelji, pod kojima se podrazumijevaju trgovačka društva, zadruge i obrtnici registrirani za ugostiteljsku djelatnost. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom za ugostitelja, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati  udruge, ustanove i druge pravne i fizičke osobe - obrtnici, taksativno navedene u članku 5. stavku 2. Zakona. Na proslavama i manifestacijama koje se organiziraju u turističko promidžbene svrhe, ugostiteljske usluge mogu pružati i sudionici tih događanja koji nisu ugostitelji. Odredbom čl. 6. Zakona propisano je na koje se pravne i fizičke osobe kad pripremaju i uslužuju jela, pića i/ili napitke,  ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Ugostiteljska djelatnost obavlja se u ugostiteljskom objektu, pod kojim se podrazumijeva objekt namijenjen, uređen i opremljen za pružanje ugostiteljskih usluga. S obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju, ugostiteljski objekti se  razvrstavaju u  skupine:  Hoteli, Kampovi, Ostali ugostiteljski objekti za smještaj, Restorani, Barovi, Catering objekt i Objekti jednostavnih usluga. Polazeći od načina usluživanja i pretežitosti usluga koje se pružaju u objektu, ugostiteljski objekti unutar svake skupine razvrstavaju se u pojedine vrste (jednu, a iznimno u dvije vrste, ako su ispunjeni uvjeti propisani za svaku od tih vrsta). Neke vrste ugostiteljskih objekata za smještaj se kategoriziraju,  a ugostiteljskim objektima iz skupine Hoteli, mogu se dodijeliti posebni standardi.

Ugostitelj ne smije započeti s obavljanjem ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu prije nego nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, ne utvrdi da ugostiteljski objekt, oprema i sredstva kojima se obavlja ugostiteljska djelatnosti udovoljavanju minimalnim uvjetima za vrstu i uvjete za kategoriju (ako se objekt kategorizira) te uvjete za dodjelu posebnog standarda (ako se dodjeljuje). Kroz svo vrijeme obavljanja ugostiteljske djelatnosti, ugostiteljski objekt  mora ispunjavati propisane minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju  u kojoj posluje, a ugostiteljski objekt iz skupine Hoteli i uvjete za posebni standard ako mu je dodijeljen.[^ 3]

Usluživanje gostiju jelom, napitcima i pićem u ugostiteljskom objektu obavlja se u blagovaonici, prostoriji ili prostoru za usluživanje unutar ugostiteljskog objekta te prostoru za usluživanje na otvorenom. Iznimno, pojedine vrste ugostiteljskih objekta ne moraju imati prostoriju za usluživanje gostiju ako se usluživanje vrši radi konzumacije izvan gostiteljskog objekta, primjerice u hodu ili na drugom mjestu (npr. pečenjarnica, slastičarnica, objekt brze prehrane, pripremnica obroka ili catering, ugostiteljski objekti iz skupine Objekti jednostavnih usluga). Prostor za usluživanje  može se nalaziti  i na otvorenom prostru.

2.      OPĆENITO  O PROSTORU ZA USLUŽIVANJE NA OTVORENOM

Odredbom članka  54. stavka 6. Pravilnika propisano je da se prostorom za usluživanje na otvorenom smatra  dio prostora vrta, terase i sl.,  kojom upravlja jedinica lokalne samouprave odnosno općina ili grad (u nastavku: JLS), na kojem se uslužuju gosti, a u jednom dijelu tog prostora, mogu se naočigled gostiju pripremati napitci, hladna i topla jela. Iznimno, u ugostiteljskim objektima koji posluju sezonski ili povremeno (npr. na plaži, kupalištu, na mjestima prigodnih priredbi, na sajmovima, izletištima i sl.), a nemaju prostoriju za usluživanje, prostorijom za usluživanje smatra se i natkriven prostor na otvorenom. 

Prostor za usluživanje na otvorenom  ugostiteljskih objekata, najčešće je terasa, pod kojom se smatra ravna površinski obrađena, natkrivena ili nenatkrivena površina uz neku zgradu ili na njoj.[4] Osnovna značajka prostora za usluživanje na otvorenom (terase) je da se gosti uslužuju na otvorenom prostoru, što znači da se prostor terase ne može zatvarati odnosno ograđivati sa svih strana  staklenim ili od nekog drugog materijala izrađenim zidovima više od polovice prostora. Prostor za usluživanje na otvorenom može biti natkriven nadstrešnicom ili produženim krovom sukladno propisima o gradnji. Ukoliko bi se prostor za usluživanje na otvorenom (terasa) koji ima krov i ulazna vrata  sa svih strana zatvorio, ili bi se zatvorilo više od polovice pripadajućih stijena (dok su stijene zatvorene), tada bi se radilo o zatvorenoj prostoriji za usluživanje (tzv. zimski vrt) koja se ne bi smatrala  prostorom za usluživanje na otvorenom.        

Prostor za usluživanje na otvorenom (terase) mogu imati svi ugostiteljski objekti u kojima se gosti uslužuju jelima, pićem i napitcima u sklopu ugostiteljskog objekta, osim  noćnog kluba, noćnog bara i disco kluba. Iznimno, disco klub koji se nalazi izvan naseljenog područja naselja,[5] može poslovati i na otvorenom prostoru ako ispunjava uvjete zaštite od buke sukladno posebnom propisu.[6]

Posebni propis kojim se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu je Zakon o zaštiti od buke[7] i Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke.[8]

Odredbama Pravilnika nije određeno koliko prostor za usluživanje na otvorenom (terasa) smije biti udaljen od  ugostiteljskog objekta, ali je propisano da ugostiteljski objekti moraju biti uređeni i opremljeni te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuju racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja te stručno usluživanje gostiju. Uzimajući u obzir navedeno, smatramo da prostor za usluživanje na otvorenom u sklopu ugostiteljskog objekta mora biti udaljen tako da se usluživanje gostiju na tom prostoru iz ugostiteljskog objekta obavlja nesmetano, najkraćim mogućim putem, a što u svakom konkretnom slučaju, povodom zahtjeva ugostitelja u upravnom postupku utvrđuje nadležno upravno tijelo u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom.

 3. RJEŠENJE  O ISPUNJAVANJU  MINIMALNIH UVJETA

Ako ugostiteljski objekt ima prostor za usluživanje na otvorenom (terasu) tada taj prostor mora biti obuhvaćen rješenjem nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje da ugostiteljski objekt, oprema i sredstva kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost  ispunjava minimalne uvjete za vrstu (i kategoriju) ugostiteljskog objekta u kojem isti posluje. Ako ugostitelj  u vrijeme ishođenja rješenja  nije imao ugostiteljsku terasu, a naknadno je odluči imati, treba naknadno podnijeti zahtjev nadležnom upravnom tijelu za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta za usluživanje na terasi. Broj konzumnih mjesta  na terasi ne uzima se u obzir kod određivanja potrebnog broja elemenata u sanitarnim prostorima (zahoda, umivaonika)  kojima mora biti opremljen ugostiteljski objekt, već se broj sanitarnih elemenata određuje (samo) prema broju konzumnih mjesta u prostoriji odnosno prostoru za usluživanje gostiju unutar ugostiteljskog objekta.

Na prostoru za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata, ugostitelji mogu gostima pružati one ugostiteljske usluge koje su navedene  u rješenju nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta (primjerice, na otvorenom prostoru za usluživanje ugostiteljskog objekta vrste caffe bar mogu se gostima usluživati samo pića i napitci te slastice ako su navedene u rješenju, ali ne i jela, dok se u vrsti restoran, gostima mogu usluživati i topla i hladna jela).

Ministarstvo turizma  i sporta nadležno je za donošenje rješenja za   prostore za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata  iz skupine Hoteli -  za vrste hotel i vrste kojih se kategorije označavaju zvjezdicama te za ugostiteljske objekte iz skupine Kampovi  vrste kamp i glamping, a za donošenje rješenja za prostore za usluživanje na otvorenom za sve ostale ugostiteljske objekte nadležno je  upravno tijelo Grada Zagreba odnosno županije u čijem djelokrugu je obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ugostiteljstvo. Uz zahtjev za izdavanje rješenja, ugostitelj je dužan priložiti dokaz o pravu raspolaganja prostorom za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta (primjerice, izvod iz z.k. uloška ili vlasnički list, ugovor o zakupu ili odluku nadležnog upravnog tijela JLS  ili ugovor sklopljen s tim upravnim tijelom o pravu korištenja prostora javne površine i dr.). Ako je  prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta  u suvlasništvu više vlasnika (npr. ispred zgrade kolektivnog stanovanja), sukladno članku  41. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima[9] zahtjevu za izdavanje rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta (terase), potrebno je priložiti suglasnost svih suvlasnika zemljišta na kojem se nalazi taj prostor.

Skrećemo pozornost da rješenje nadležnog upravnog odjela općine/grada u čijoj je nadležnosti dodjela javno-prometne površine za postavljanje ugostiteljskih terasa, a kojim se u skladu s odlukom o komunalnom redu ili odlukom o davanju javne površine na korištenje u svrhu obavljanja djelatnosti, podnositelju zahtjeva odobrava korištenje javne površine u svrhu postavljanja ugostiteljske terase i određuju tehnički i drugi uvjeti za terasu, ne zamjenjuje rješenje nadležnog upravnog tijela kojim se, u skladu s odredbama propisa iz ugostiteljstva, utvrđuje da prostor, oprema i sredstva rada ispunjava propisane minimalne uvjete  za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na  prostoru ugostiteljske terase, što znači  da su ugostitelji isto rješenje uvijek dužni ishoditi, bez obzira imaju li ili nemaju  rješenje upravnog tijela općine/grada o pravu korištenja javne površine za postavljanje ugostiteljske terase.

Obavljanje ugostiteljske djelatnosti bez rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta (i uvjeta za kategoriju, ako se objekt kategorizira) kako u ugostiteljskom objektu tako i na ugostiteljskoj terasi, smatra se neregistriranom obavljanju ugostiteljske djelatnosti što je zabranjeno i sankcionirano  Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.[10] Pružanje ugostiteljskih usluga na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi) ugostiteljskog objekta koje nije obuhvaćeno rješenjem nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje usluga na tom prostoru, smatra se obavljanjem ugostiteljske djelatnosti suprotno izdanim rješenjem, te je također sankcionirano, ali  odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Dodajemo, da ako je posebnim zakonima propisano ishođenje dodatnih odobrenja ovisno o vrsti i namjeni javne površine koja se koristi za ugostiteljsku terasu, tada je ugostitelj dužan ispuniti i te uvjete. Primjerice,  Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama[11] propisano da se pomorsko dobro (morska obala, npr. plaža) može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti, između kojih i za djelatnost ugostiteljstva, ako je za isto ishođeno koncesijsko odobrenje, kojeg na zahtjev ugostitelja,  izdaje  Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja JLS na području kojeg se nalazi pomorsko dobro. Jednako tako, Zakonom o zaštiti prirode[12] propisano je da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem prirode mogu dati koncesijsko odobrenje pravnoj osobi i obrtniku registriranom za obavljanje gospodarskih djelatnosti (pa tako i ugostitelju) na zaštićenom području prirode kojim upravljaju, osim ako djelatnost obavljaju temeljem prethodno ishođene koncesije. Kad je u pitanju ishođenje dozvola za granju sukladno propisima o gradnji, skrećemo pozornost na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima[13]  kojima je propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m2, kao i slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica,  tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

4.      PROPISIVANJE MINIMALNIH UVJETA ZA UGOSTITELJSKU TERASU

Pravilnikom nije određeno koliko prostor za usluživanje na otvorenom može biti udaljen od ugostiteljskog objekta, ali je propisano da ugostiteljski objekt  (što znači i ugostiteljska terasa) mora biti uređen i opremljen te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuje racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja te stručno usluživanje gostiju. Navedeno, povodom zahtjeva ugostitelja u upravnom postupku utvrđuje nadležno upravno tijelo u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom. Usluživanje gostiju na prostoru za usluživanje na otvorenom, koji se ne nalazi u sklopu ugostiteljskog objekta treba se obavljati najkraćim putem koji osigurava siguran i nesmetan prolaz osoblju i gostima.

Prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta mora biti dovoljno prostran i imati potreban broj stolova (niskih ili visokih), stolaca (niskih ili visokih) ili klupa ili konzumnih pultova, ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta.  U jednom dijelu tog prostora mogu se naočigled gostiju pripremati napitci, hladna i topla jela, te u tom smislu prostor za pripremu jela mora biti opremljen uređajima i opremom sukladno složenosti pripremanja jela (npr.  termički blok, napa, sudoper) te  točionik sa šankom. U prostoru za pripremanje jela unutar prostora za usluživanje na otvorenom (terase) ne može se obavljati čišćenje i obrada namirnica.  Prostor za usluživanje na otvorenom može biti i natkriven. Natkriven prostor za usluživanje na otvornom koji posluje u sklopu  ugostiteljskog  objekata koji posluju sezonski ili povremeno ( na plaži, kupalištu, na mjestima prigodnih priredbi, na sajmovima, izletištima i sl.) smatra se prostorijom za usluživanje, ako iste nema unutar ugostiteljskog objekta.

Prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata koji posluju u vrsti beach bar i kušaonica, mora biti natkriven nadstrešnicom ili tendom ili opremljen suncobranima, a može biti opremljen s visokim stolovima sa stolcima ili niskim stolovima i stolcima ili klupama odnosno drugim namještajem prikladnim za duži ili kraći boravak gostiju.   Ugostiteljski objekt koji posluje na plaći ili drugom otvorenom prostoru, ne mora imati osiguran zahod za goste ako je u neposrednoj blizini tog ugostiteljskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda. Ako nije osigurano korištenje javnog zahoda, ugostiteljski objekt koji posluje u vrsti beach bar mora u njegovoj neposrednoj blizini imati kemijski zahod, jedan za žene i jedan za muškarce, koji u potpunosti mora biti ograđen prirodnim ili drugim materijalom radi uklapanja u okoliš i vizualne skrivenosti kabina. Ugostiteljski objekt koji posluje u vrsti kušaonica i koji ima samo prostor za usluživanje gostiju na otvorenom ne mora uopće imati zahod za goste.

Stol na kojem se gosti uslužuju mora imati površinu koja se lako čisti i dezinficira, a ako se uslužuju jela, stol mora biti prekriven neoštećenim, čistim stolnjakom ili podloškom za posluživanje ispred svakog konzumnog mjesta. Kada se uslužuju jela na stolu mora biti papirnati ili platneni ubrus (papirnati ubrus mora biti od upijajućeg materijala). Pribor za jelo (žlice, noževi, vilice i dr.) moraju biti  od nehrđajućeg materijala, a kad nisu u uporabi, moraju, kao i  tanjuri, tanjurići, šalice i drugo posuđe i čaše,  biti zaštićeni od prašine.

Ako se na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi) nalazi točionik sa šankom, onda je on samostalna funkcionalna cjelina za pripremanje, izdavanje i/ili usluživanje pića, napitaka i  (hladnih i/ili toplih)  jednostavnih jela i slastica. Točionik mora imati miješalicu s toplom i hladnom vodom i odvodnom, uređaje i opremu za odlaganje pića i napitaka, rashladne uređaje za pića, odgovarajući šank s radnom plohom od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i dvodijelni sudoper ili jednodijelni sudoper i stroj za pranje čaša.[14] Ako se u točioniku pripremaju i uslužuju samo hladna jednostavna jela, točionik u tom slučaju mora imati radnu površinu za obradu hrane, dvodijelni sudoper za pranje posuđa s tekućom toplom i hladnom vodom, rashladni uređaj za hladna jela i slastice, za potrebe osobalja - poseban umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom, tekući sapun, papirnati ručnici ili aparat za suđenje ruku, a ako se pripremaju i uslužuju i topla jednostavna jela točionik mora imati osigurano djelotvorno prirodno prozračivanje. Ako se iz točionika neposredno uslužuju gosti, točionik mora imati šank sa ili bez visokih stolica, a ako se u ugostiteljskom objektu uslužuju napitci, mora imati espresso aparat (ako se isti ne nalazi u prostoru točionika u prostoriji za usluživanje unutar ugostiteljskog objekta).

Ugostiteljski objekt kojem se zbog prostora za usluživanje na otvorenom povećava broj konzumnih mjesta, ne mora zbog tog povećanja povećavati broj  zahoda za goste i umivaonika koje mora imati sukladno Pravilniku, a ovisno o ukupnom broju smještajnog kapaciteta ugostiteljskog objekta. To stoga, jer se za potrebe broja zahoda za goste i umivaonika  u predprostorima tih  zahoda koje ugostiteljski objekt mora imati ovisno o ukupnom broju konzumnih mjesta, uzimaju u obzir samo konzumna mjesta u prostoriji za usluživanje gostiju unutar ugostiteljskog objekta.

 5. RADNO VRIJEME PROSTORA ZA USLUŽIVANJE NA OTVORENOM

Odredbom čl. 9. st.2. toč.2. Zakona propisano je da radno vrijeme prostora za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata, odlukom propisuje predstavničko tijelo JLS. Ako takva odluka nije donijeta, radno vrijeme ugostiteljskih terasa može biti unutar radnog vremena ugostiteljskog objekta kojemu pripadaju.  Radno  vrijeme svih ugostiteljskih objekata propisano je u članku 9. Zakona, osim u slučaju trajanja posebnih okolnosti, u koje se ubraja i epidemija bolesti COVID-19, kad ugostiteljski objekti (i ugostiteljske terase) u skladu s člankom 9.a Zakona  mogu raditi u vremenu propisanom odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Stožer civilne zaštite svojom odlukom može  zabraniti ili ograničiti radno vrijeme svih ili pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata, na dijelu ili cijelom području Republike Hrvatske.  Do 9. 4. 2022. godine Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske odlukom je u početku pojave epidemije zabranjivao rad svih ugostiteljskih objekata osim onih za smještaj gostiju, da bi nakon toga, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ograničavao radno vrijeme ostalih ugostiteljskih objekta do 21,00, odnosno 24,00 te početkom ove godine do 02,00 sata.[15] Zbog povoljnije epidemiološke situacije vezano za epidemiju bolesti COVID-19, Stožer civilne zaštite RH, 9.4.2022 ukinuo je sva ograničenja glede radnog vremena ugostiteljskih objekata.[16]

6. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U UGOSTITELJSKIM OBJEKATIMA  IZ SKUPINE „OBJEKTI JEDNOSTAVNIH USLUGA“

6.1. Općenito o ugostiteljskim objektima iz skupine Objekti jednostavnih usluga

U skupinu  Objekti jednostavnih usluga (u nastavku: OJU) ubrajaju se slijedeće vrste  ugostiteljskih objekata:  objekt jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih brzih usluga, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu, objekt jednostavnih usluga u šatoru, objekt jednostavnih usluga na klupi i objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama.

Osnovna karakteristika OJU je da se u njima pripremaju i gostima uslužuju jednostavna (topla i hladna) jela, pića i napitci,  kao i  jednostavna jela u konfekcioniranom obliku i sladoled, a gosti se u pravilu uslužuju kroz otvore za usluživanje (iz kioska, nepokretnog ili priključnog vozila)  ili se uslužuju  sa klupe i kolica ili sl. naprava,  odnosno  za stolovima,  ako se ugostiteljske usluge pružaju u šatoru. Pod jednostavnim jelima podrazumijevaju se: naresci, sir, jaja, pržene i slane ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, hrenovke, kobasice, razne vrste burgera, hot dog, kotleti, ćevapčići, ražnjići, kotlovina, jela iz kotlića, pommes frites, pizza, palačinke i sl. jela koja ne zahtijevaju složeniju pripremu jela, već se pripremaju i uslužuju na jednostavan i brz način. Gosti se uslužuju priborom za jednokratnu uporabu (pvc ili papirnate čaše i tanjuri, pvc pribor za jelo), a jela, pića i napitci u pravilu se naručuju radi konzumiranja u hodu ili na drugom mjestu. Zbog navedenog, a i zbog toga što se radi o ugostiteljskim objektima montažnog odnosno prenosivog ili mobilnog  tipa (nepokretno ili priključno vozilo, klupe, šator) većina ugostiteljskih objekta iz ove skupine posluje na otvorenim prostorima javnih površina i drugim površinama te na mjestima održavanja sajmova, prigodnih  proslava, manifestacija i sl. događanja.

6.2. Minimalni uvjeti za ugostiteljske objekte iz skupine OJU

Ugostitelj ne smije započeti s obavljanjem ugostiteljske djelatnosti u bilo kojoj od vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine OJU prije nego od nadležnog upravnog tijela ishodi rješenje o tome da ugostiteljski objekt, oprema, sredstva i uređaji kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ne ispunjavaju minimalne uvjete za vrstu. Za svaku od pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz ove skupine Pravilnikom su propisani minimalni uvjeti, od kojih za potrebe ovoga članka navodimo bitne uvjete.

Objekt jednostavni usluga u kiosku, objekt jednostavnih brzih usluga, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu[17] i objekt jednostavnih usluga u šatoru  moraju imati: točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati prostoriju odnosno prostor  za usluživanje s točionikom  bez  ili s visokim stolovima bez visokih ili niskih stolaca (osim objekta jednostavnih usluga u šatoru koja može imati klupe i stolove). Ako se objekt jednostavnih usluga u kiosku i objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu nalaze izvan naseljenih područja naselja, a čije lokacije odlukom propisuje predstavničko tijelo JLS, mogu biti opremljeni visokim stolovima sa stolcima te s niskim stolovima i stolcima ili klupama. Iznimno, kiosk ne mora imati prostor za pripremanje jala u točioniku ukoliko samo priprema i uslužuje piće i napitke. Ako kiosk nema prostor za usluživanje mora imati nadstrešnicu i otvor za usluživanje sa rubnom daskom. Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu i objekt jednostavnih usluga u šatoru moraju imati i spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, a u šatoru mora imati dovoljan broj stabilnih stolova, klupa za sjedenje ili stolaca. Šator treba biti od vodonepropusnog materijala, stabilan i prostor, te mora imati dovoljan broj stabilnih stolova, kupa za sjedenje ili stolaca.

Objekt jednostavnih usluga na klupi i  objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sl. napravama mora imati radnu površinu od nehrđajućeg materijala koji se lako čisti i pere, veličine dovoljne za pripremu vrsta i količina jela i pića koja se uslužuju, odgovarajući termički blok i odgovarajući rashladni uređaj, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem na nožno otvaranje, a objekt jednostavnih usluga na klupi mora biti natkriven nadstrešnicom od fiksnog materijala.

Ugostiteljski objekti iz skupine OJU ne moraju imati zahod za goste ako imaju prostoriju za usluživanje površine do 15 m2, a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskim stolovima i namještajem za sjedenje. U protivnom, ako ovi ugostiteljski objekti imaju prostoriju za usluživanje gostiju površine veće od 15 m2 (bez obzira na prostor za usluživanje na otvorenom) ili imaju prostoriju za usluživanje gostiju do 15 m2, ali na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi) imaju niske stolove i namještaj za sjedenje, obvezni su imati i zahod za goste. Iznimno, objekt jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja ne moraju ni u tom slučaju imati zahod za goste, ako je u neposrednoj blizini tog ugostiteljskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda.

6.3. Prostori na kojemu se mogu pružati ugostiteljske usluge iz OJU

Uvjeti glede prostora na kojem ugostitelji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost u nekoj od vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine OJU propisani su člankom 14. Zakona.

Predstavničko tijelo JLS određuje prostore na kojima ugostitelji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost u kiosku, nepokretnom ili priključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicima i sl. napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga na javnim površinama. Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu iz skupine OJU na privatnom prostoru, potrebno je ishoditi odobrenje JLS.  Kako Zakonom nije propisano koje tijelo JLS je stvarno nadležno za određivanje prostora na kojima ugostitelji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu iz skupine OJU, kao niti tijelo JLS nadležno za davanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektu iz skupine OJU na privatnom prostoru, smatramo da kada je u pitanju određivanje prostora u vlasništvu ili posjedu JLS, da to može biti predstavničko tijelo JLS, a da se takvi prostori određuju odlukom kao općim aktom, dočim odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u OJU na privatnom prostoru može dati upravni odjel u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području ugostiteljstva (upravni odjel za komunalne ili imovinsko pravne poslove), budući se radi o pojedinom aktu koje se donosi na zahtjev ugostitelja.

Prilikom propisivanja prostora na javnim površinama odnosno davanju odobrenja za prostore na privatnim površinama za pružanje ugostiteljskih usluga u navedenim ugostiteljskim objektima, mora se voditi računa o odredbi članka 14. stavka 2. Zakona a kojim je propisano da ti prostori  ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 m od postojećega ugostiteljskog objekta u građevini, zasebnom dijelu građevine ili poslovnom prostoru u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, osim u slučaju kada se radi o održavanju manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl. Predstavničko tijelo  JLS svojom odlukom može propisati vanjski izgled ugostiteljskih objekata iz skupine OJU koji posluju na javnim i privatnim površinama, vodeći računa o lokalnim ambijentalnim obilježjima.  Iznimno, ugostitelj može odrediti prostor i vanjski izgled navedenih ugostiteljskih objekata bez ograničenja udaljenosti od  ugostiteljskog objekta u građevini odnosno poslovnom prostoru, ako se on nalazi u sklopu ugostiteljskog objekta iz skupine „Hoteli“ koji  se kategorizira zvjezdicama ili u sklopu ugostiteljskog objekta iz skupine „Kampovi“ koji se kategoriziraju te ako takvo određivanje ne podliježe primjeni posebnih propisa (primjerice komunalnih propisa, propisa o sigurnosti cestovnog saobraćaja, zaštite okoliša i dr.).

6.4. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata  iz skupine OJU 

Radno vrijeme  svih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine OJU  svojom  odlukom određuje (propisuje) predstavničko tijelo JLS (općinsko/gradsko vijeće odnosno Skupština Grada Zagreba). Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom bolesti COVID-19, Stožer  CZ može zabraniti ili ograničiti radno vrijeme pojedinih ili svih ugostiteljskih objekata iz skupine OJU.

7. UGOSTITELJSKE USLUGE  IZVAN UGOSTITELJSKOG OBJEKTA

7.1. Pružanje ugostiteljskih usluga za vrijeme trajanja manifestacija i priredbi

Odredbom čl. 12. st.1. Zakona  propisano je da ugostitelj može povremeno, za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl., izvan svoga ugostiteljskog objekta pružati ugostiteljske usluge, sukladno već ishođenom rješenju nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu u kojoj posluje, uz odobrenje JLS (općine/grada).

U ovom slučaju radi se o povremenom pružanju ugostiteljskih usluga (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl. događanja) od strane ugostitelja u skladu s već ishođenim rješenjem o ispunjavanju minimalnih uvjeta za onu vrstu ugostiteljskog objekta u kojem ugostitelj inače obavlja ugostiteljsku djelatnosti. To znači da ugostitelj koji ima rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu restoran, na tim događanjima može pripremati i gostima usluživati jela, pića i napitke, a onaj koji ima rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu caffe bar, gostima može usluživati samo pića i napitke. Ugostitelj nije dužan ishoditi novo (posebno) rješenje za pružanje ugostiteljskih usluga na tim događanjima, ali  da bi na istima mogao pružati ugostiteljske usluge mora od nadležnog tijela JLS ishoditi odobrenje (rješenje o odobrenju pružanja usluga na događanju navedenom u zahtjevu).

7.2. Pružanje ugostiteljskih usluga za vrijeme trajanja manifestacija i priredbi organiziranih u promidžbeno-turističku svrhu

 Za razliku od pružanja ugostiteljskih usluga na proslavama i manifestacijama iz prethodnog poglavlja ovoga članka, ako se radi o proslavama i manifestacijama koje u promidžbenu-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i/ili JLS (općine i gradovi) ili drugi organizator uz odobrenje JLS, tada prema članku 12. stavku 2. Zakona,  ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela pića i napitaka na tim događanjima mogu pružati svi ugostitelji (neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta u kojem posluju) te ustanove, udruge i druge pravne osobe (trgovačka društva) i obrtnici koji nisu ugostitelji, kao i OPG-ovi ako su sudionici  manifestacija i događanja. Pritom, nemaju obvezu  ishoditi odobrenje JLS (odobrenje je ishodio organizator takvog događanja), ali niti rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje ugostiteljskih usluga na tim događanjima.

8. OBVEZE I ZABRANE PRILIKOM PRUŽANJA UGOSTITELJSKIH USLUGA NA OTVORENOM

Prilikom pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom  ugostitelji su dužni pridržavati se obveza i zabrana propisanih odredbama Zakona: vidno istaknuti oznaku tvrtke i vrste ugostiteljskog objekta utvrđenu rješenjem nadležnog tijela  te obavijest o radnom vremenu, radnim i neradnim danima (ako isto određuju ugostitelji), kao i  obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora gosta i zabrani usluživanja odnosno  dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol (npr. piva) maloljetnicima (navedeno nije potrebno isticati na ugostiteljskoj terasi ako su oznaka tvrtke i vrste te prethodno navedene  obavijesti istaknute  na ulazu u ugostiteljski objekt ili unutar ugostiteljskog objekta); vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na hrvatskom i najmanje na još jednom svjetskom jeziku te se istih cijena pridržavati; gostima izdati čitljiv i točan račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu; utvrditi normative o  utrošku namirnica za pripremu jela, pića i napitaka te na zahtjev gosta predočiti mu normativ na uvid; prema gostu odnositi se profesionalno i uljudno.

Sudionici proslava i manifestacija koje se organiziraju u turističko promidžbenu svrhu organiziraju turistička zajednica ili općina/grad ili drugi organizator uz odobrenje općine/grada (za organiziranja događanja), koji nisu ugostitelji, obvezni su: na mjestu pružanja ugostiteljskih usluga vidno istaknuti tvrtku odnosno naziva pod kojim posluju, cijene usluga koje pružaju te obavijest o zabrani usluživanja i dopuštanju konzumiranja alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol maloljetnicima; izdati gostu čitljiv i točan račun za pruženu ugostiteljsku uslugu;  te se pridržavati istaknutih cijena i istaknute zabrane u odnosu na maloljetnike.

9. ZAKLJUČAK

Kako bi povećali prihod ostvaren ugostiteljskom djelatnošću, pored pružanja ugostiteljskih usluga  u ugostiteljskom objektu, ugostitelji se sve češće odlučuju na pružanje ugostiteljskih usluga na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasama) kao i izvan  ugostiteljskog objekta,  na mjestima javnih i privatnih površina na kojima se održavaju proslave, manifestacije i druga sl. događanja.  Prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata mora biti obuhvaćen rješenjem nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta u kojem ugostitelj posluje, a prilikom pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom, ugostitelji su dužni pridržavati se propisanih obveza i zabrana.

Darko Marečić, dipl. iur.

[^ 1] Nar. nov., br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.

[^ 2] Nar. nov., br. 81/07., 82/09., 75/12., 69/13. i 150/14.

[^ 3]Minimalni uvjeti za vrste i kategorije ugostiteljskih objekata propisani su: Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina Restorani, Barovi, Catering objekti i Objekti jednostavnih usluga (Nar. nov., br. 82/07., 82/09., 75/12., 69/13. i 150/14.); Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (Nar. nov., br. 56/16. i 120/19.); Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (Nar. nov., br. 54/16., 68/19. i 120/19.); i Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji  ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Nar. nov., br. 54/16. i 69/17.).

[^ 4] Čl. 4. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (Nar. nov., br. 90/10., 111/10. , 111/10. i 55/12.).

[^ 5] Koja se područje smatra područjem izvan naseljenog područja naselja, odlukom propisuje predstavničko tijelo općine i grada.

[^ 6] Posebni propis kojim se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu je Zakon o zaštiti od buke (Nar. nov., br. 30/09., 55/13., 153/13., 41/16., 114/18. i 14/21.) i Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (Nar. nov., br. 91/07.).

[^ 7] Nar. nov., br. 30/09., 55/13., 153/13., 41/16., 114/18. i 14/21.

[^ 8] Nar. nov., br. 91/07.

[^ 9] Nar. nov., br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 129/00, 114/01., 79/06., 141/06., 147/08., 38/09., 153/09.,  143/12, 152/14. i 94/17.-ispr.)

[^ 10] Nar. nov., br. 61/11. i 66/19.

[^ 11] Nar. nov., br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11-Odl.Ust.s., 56/16. i 98/19.

[^ 12] Nar. nov., br. 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.

[^ 13] Nar. nov., br. 112/17., 34/18., 36/19., 98/19. i 31/20.

[^ 14] Sudoperi i stroj za pranje čaša mogu biti smješteni i izvan točionika u neposrednoj blizini koja s točionikom čini funkcionalnu cjelinu.

[^ 15] Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (Nar. nov., br. 35/22.).

[^ 16] Odluka o prestanku važenja Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja  (Nar. nov., br. 44/22.).

[^ 17] Objekt u nepokretnom ili priključnom vozilu smatra se registrirano i u voznom stanju vozilo odnosno priključno vozilo koje je zaustavljeno (stoji) na mjestu u svrhu pružanja ugostiteljskih usluga.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.