31.05.2021 13:00

Okoliš

Održivi razvoj
je proces koji u svojem središtu ima cilj zadovoljiti potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Poslovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja pomaže suzbiti globalne klimatske i društvene izazove te osigurati bolju budućnost poslovanjem i ulaganjem koji ima u vidu dobrobit čovječanstva. Kada govorimo o društveno odgovornom poslovanju, implementaciji programa etike i usklađenosti, teme, kao što su, zaštita ljudskih prava, zaštita okoliša, regulativom Europske unije postaju obvezne teme kojima se mora baviti i financijski svijet, dok se pravnici i osobe zadužene za praćenje usklađenosti moraju brinuti o financijskom utjecaju pravnih rizika. Time nefinancijski elementi dobivaju direktnu ulogu u vrsti izvještavanja koje nazivamo nefinancijsko izvještavanje.

ESG izvještavanje

U sklopu inicijative održivog razvoja gospodarstva određene su tri osnovne grupe ciljeva koji se pokušavaju postići. To su okolišni (eng. Environmental), društveni (eng. Social) i upravljački (eng. Governance) ciljevi, ili skraćeno ESG.

Osnovne prednosti ESG izvještavanja su:

- ispunjavanje uvjeta potrebnih za uspostavljanje poslovnih odnosa s dobavljačima i poslovnim partnerima,

- ESG transparentnost, otvaranje prema novim poslovnim prilikama,

- olakšavanje razvoja poslovne strategije izdavatelja dionica za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja,

- veća otvorenost prema ulaganjima i konkurentnost na tržištu,

- pozicioniranje na tržištu (stjecanje ESG rejtinga).

Europska unije podržava prelazak na nisko ugljično gospodarstvo te na efikasno korištenje resursa, kao i unaprjeđenje socijalnih i upravljačkih standarda, u skladu sa svojim Europskim zelenim planom.

17 ciljeva UN-a

Opća skupština UN-a odredila je održivi razvoj kao jedan od prioriteta na svjetskoj razini Programom do 2030. Radi se o ambicioznom skupu od 17 osnovnih ciljeva, osmišljenom kako bi se do 2030. ublažili mnogi sveprisutni društveni, gospodarski i okolišni problemi:

1. Iskorijeniti sve oblike siromaštva svuda u svijetu.

2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu prehranu te promicati održivu poljoprivredu.

3. Osigurati zdrav život i promicati blagostanje za ljude svih generacija.

4. Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve.

5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice.

6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve.

7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama za sve.

8. Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve.

9. Promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost.

10. Smanjiti nejednakosti u državama i između njih.

11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim.

12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje.

13. Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica.

14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj.

15. Očuvati, ponovno uspostaviti i promicati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti.

16. Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama.

17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj.

Smjernice HANFA-e

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je objavila informativni tekst i set dokumenata kojima je za cilj upoznati širu javnost s konceptom održivog financiranja te istovremeno subjektima nadzora predstavila informacije povezane s pripremnim aktivnostima koje će obveznici Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR uredba) morati poduzeti kako bi uskladili svoje dosadašnje poslovne aktivnosti vezano uz nadolazeće obveze prema SFDR-u.

Također, HANFA je objavila 17. ožujka 2021. Smjernice za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja. SFDR se ne primjenjuje izravno na izdavatelje, već propisuje obvezu izvještavanja o informacijama povezanima s održivosti za sve sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike (obveznike SFDR-a) i to na razini samog društva koje je obveznik SFDR-a i po financijskom proizvodu.

Financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. točki 12. SFDR-a su: upravljanje portfeljem, alternativni investicijski fond, investicijski osigurateljni proizvod, mirovinski program i mirovinski proizvod pod uvjetom da se na nacionalnoj razini donese odluka o primjeni ovih propisa na takve proizvode, UCITS ili PEPP – paneuropski osobni mirovinski proizvod.

Nefinancijsko izvještavanje po Zakonu o računovodstvu

EU Uredbom o taksonomiji propisana je obveza izdavateljima, koji su dužni prema Zakonu o računovodstvu sastavljati nefinancijsko izvješće, od 1.1.2022. uključiti u nefinancijski izvještaj informacije o tome kako se i u kojoj mjeri ekonomske aktivnosti izdavatelja smatraju okolišno održivim, kao i ključne pokazatelje uspješnosti o:

-              ostvarenom prometu od prodaje proizvoda ili pružanja usluga povezanih s ekonomskim aktivnostima koje se smatraju okolišno održivim i

-              udjelu kapitalnih izdataka i operativnih rashoda koji se odnose na stjecanje imovine ili postupke povezane s ekonomskim aktivnostima koje se smatraju okolišno održivim.

Hrvatski Zakon o računovodstvu u člancima 21.a i 24.a je implementirao obvezu nefinancijskog izvještavanja iz Direktive 2014/95/EU Europskog parlamenta i vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (NFRD). Obveze SFDR-a će biti obuhvaćene izmjenama i dopunama NFRD-a, stoga Zakon o računovodstvu trenutačno ne određuje sve ESG relevantne informacije koje bi trebale biti predmetom nefinancijskih izvještaja.

Trenutačno postoji razlika u podacima izdavatelja koje sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici analiziraju temeljem SFDR-a u odnosu na podatke koje izdavatelji obveznici nefinancijskog izvješćivanja, objavljuju temeljem NFRD-a, odnosno Zakona o računovodstvu, stoga možemo uskoro očekivati proširenje opsega primjene i sadržaja objave nefinancijskih izvještaja temeljem NFRDa, odnosno članka 21.a i 24.a Zakona o računovodstvu.

Europska nadzorna tijela predlažu i standardizaciju prikazivanja objava izmjenom obrazaca predugovornih dokumenta te periodičkih izvještaja koji su ranije obavljeni u nacrtu regulatornih tehničkih standarda (RTS) dodajući u njih dio u vezi s objavama prema Uredbi o taksonomiji.  Naime, donošenjem Uredbe o taksonomiji mijenja se i Uredba SFDR u pogledu pitanja održivih ulaganja te se ovlašćuju Europska nadzorna tijela za izradu nacrta RTS-ova u vezi s dodatnim objavama unutar predugovornih dokumenata te periodičkih izvještaja za financijske proizvode čiji su cilj okolišno održiva ulaganja.

Korporativno upravljanje

Prema smjernicama OECD-a, odgovarajuće korporativno upravljanje pomaže izgraditi povjerenje, transparentnost i pouzdanost za dugoročne investicije, financijsku stabilnost i poslovni integritet. Navedeno uključuje odnose između rukovoditelja, članova uprave, članova nadzornog odbora te članova društva, kao i jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole.

Područje korporativnog upravljanja propisano je u relevantnim zakonima (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o tržištu kapitala) te u odnosu na tržište kapitala propisuje minimalnu razinu transparentnog izvještavanja prema investicijskoj javnosti.

Dobro korporativno upravljanje nadilazi postupanja u skladu sa zakonima i propisima te zahtijeva predanost svih dionika (uprave, nadzornog odbora, rukovoditelja, dioničara) u stvaranju preduvjeta za djelovanje izdavatelja u skladu s najvišim etičkim standardima, kao i standardima dobroga korporativnog upravljanja.

Podržavajući dobre prakse vezane uz poticanje održivog razvoja, Hanfa i Zagrebačka burza su usvajanjem Kodeksa korporativnog upravljanja uspostavile obvezu izdavatelja na usklađenje s načelima održivog razvoja. U članku 83. „Korporativna društvena odgovornost“, propisana obveza donošenja i javne objave politika procjene učinka aktivnosti društva na okoliš i zajednicu, očuvanje ljudskih prava i prava radnika i sprječavanje i sankcioniranje mita i korupcije.

Navedeno se može postići implementacijom programa etike i usklađenosti, odnosno edukacijom, internim aktima, procedurama, tehničkim i organizacijskim mjerama i nadzorima. Prema istraživanju HANFA-e samo 35 % nadzornih odbora i upravu su usvojili politike iz čl. 83. Kodeksa korporativnog upravljanja.

korporativno upravljanje

Kodeksom se izdavatelji obvezuju na objavu podataka koji se odnose općenito na pravila dobrog upravljanja društvom („G“), ali i informacije vezane uz strategiju društva, uzimajući u obzir potencijalni učinak aktivnosti na okoliš i zajednicu („E“), poticanje etičnog ponašanja, poštivanje ljudskih prava te pogodno i stimulativno radno okruženje (“S“). Time je uspostavljena obveza objave dijela ESG relevantnih informacija (ESG izvještavanje) za sve obveznike Kodeksa korporativnog upravljanja, što uključuje i one izdavatelje dionica na uređenom tržištu koji nisu obveznici nefinancijskog izvještavanja prema Zakonu o računovodstvu.

Primjeri dobre prakse

Kao dobre primjere iz prakse možemo izdvojiti JGL d.d. koji u sklopu izvještaja o razvoju daje informacije na principu Global Reporting Initiative standarda. Petrokemija d.d. u sklopu nefinancijskog izvještaja daje informacije o ekonomskim, okolišnim i društvenim temama. AD Plastik d.d. je objavio integrirani godišnji izvještaj koji obuhvaća informacije o ekonomiji, okolišu, društvu, dok Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. na svojim stranicama objavljuje Izjavu o održivosti.

Možemo zaključiti da ova tema objedinjuje različita područja poslovanja, koja dosad nisu bila na prvi pogled povezana. Pa tako osobe koje se bave financijskim pitanjima moraju ulaziti u financijske aspekte ljudskih prava i etičnog ponašanja, dok posao pravnika, i osoba čije funkcije nisu bile direktno vezane za financije dobivaju sve veći značaj u sferama nefinancijskog izvještavanja koje mogu direktno utjecati na financijske elemente, rejting poslovanja, procjenu ulaganja i reputaciju na tržištu.

Marija Bošković Batarelo, Parser compliance

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.