10.09.2020 08:17
Organizacija zemalja izvoznica nafte - OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries) ove godine slavi šezdesetu obljetnicu postojanja. Autor u članku prikazuje povijest i strukturu ove organizacije.

OPEC je osnovan od strane pet zemalja osnivačica Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije i Venezuele na Bagdadskoj konferenciji u rujnu 1960. godine, a kao protuteža međunarodnom naftnom kartelu kojeg su činile sedam kompanija popularno nazvanih „Sedam sestara“ (Anglo-Iranian Oil Company (BP), Royal Dutch Shell, Standard Oil Company of California (Chevron), Gulf Oil (Chevron), Texaco (Chevron), Standard Oil Company of New Jersey (ExxonMobil) i Standard Oil Company of New York (ExxonMobil)), a koje su kontrolirale 85% svjetskih zaliha nafte.

Osim udruživanja radi zaštite ekonomskih interesa članica, OPEC se već u šezdesetim godinama nametnuo i kao politička sila koja svoju političku snagu iskazuje uvođenjem embarga SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini tijekom Šestodnevnog rata 1967. godine.

Zbog nekoordiniranosti zemalja članica u opsegu i načinu provođenja embarga, zalihe nafte u SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini nisu značajno smanjene stoga embargo nije ima učinak na tijek, završetak i posljedice sukoba, ali je samo njegovo provođenje stavilo OPEC i zemlje članice na političku kartu svijeta.

Već 1973. OPEC proglašava novi embargo prema Sjedinjenim Američkim Državama i ostalim zemljama koje su, prema uvjerenju zemalja članica, davale potporu Izraelu u Jom Kippurskom ratu, a što je uzrokovalo veliku naftnu krizu sedamdesetih godina.

Na kraju embarga cijena nafte globalno je skočila za gotovo 300%, s 3$ na 12$ po barelu, a u SAD-u i značajno više.

Rezultati naftne krize iz 70-ih godina bili su značajno povećanje cijena nafte, preuzimanje kontrole nad tržištem, akumuliranje bogatstva od strane zemalja članica kao i ekonomska kriza u SAD-u, najveća od Velike depresije 1929 godine.

„Sedam sestara“ prestale su biti dominantna sila na svjetskom tržištu te su svoje mjesto prepustile zemljama članicama OPEC-a, ali i ostalim naftnim kompanijama koje su sada u vlasništvu matičnih država.

Osnovni cilj organizacije, a prema njezinom Statutu jest: „koordinacija i ujednačenje naftne politike zemalja članica i ustanovljavanje najboljih načina da se očuvaju njihovi interesi, pojedinačni i kolektivni.“

Dodatno, organizacija se obvezuje smisliti načine i sredstva za stabilizaciju cijena na međunarodnim naftnim tržištima s ciljem uklanjanja štetnih i nepotrebnih kretanja cijena, stalno brinuti o interesima zemalja proizvođača i nužno osigurati stalan prihod zemalja proizvođača, te učinkovito, ekonomično i stalno opskrbljivanje naftom zemalja potrošača, te pravedan povrat uloženog kapitala onima koji ulažu u naftnu industriju.

Izvršno tijelo organizacije je Tajništvo na čelu s Glavnim Tajnikom osnovano 1961. godine u Ženevi, a 1965. premješteno na današnju lokaciju u Beču.

Organizacija trenutno ima 13 zemalja članica: pet zemalja osnivačica plus Alžir, Angola, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Libija, Nigerija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Tijekom povijesti neke zemlje su organizaciju napustile, a neke i po nekoliko puta.

Tako je Ekvador bio član od 1973. do 1992. pa zatim ponovno od 2007. do 2020. Indonezija je suspendirala svoje članstvo 2009. godine da bi opet kratko bila članica od siječnja 2016. do studenog iste godine. Gabon je prestao biti član 1995., ali se vratio u organizaciju 2016., dok je Katar napustio članstvo 2019. godine.

Statut OPEC-a razlikuje zemlje osnivačice i članice.

Kako bi zemlja postala članicom OPEC-a, uz predaju formalnog zahtjeva treba imati znatan izvoz nafte, suštinski jednake interese kao i zemlje članice, mora biti prihvaćena od strane ¾ članica i svih zemalja osnivačica.

Neven Brkić, dipl. iur.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.