02.07.2020 09:23
Europska komisija je 19. veljače 2020. predstavila svoje ideje i akcije za digitalnu ekonomiju, odražavajući vrijednosti kao što su: otvoreno, pošteno, raznoliko, demokratsko i samouvjereno, stavljajući pritom čovjeka na prvo mjesto.

Europa kao pouzdan digitalni lider

Digitalizacija je ključni pokretač u borbi protiv klimatskih promjena i postizanja zelene tranzicije. Europska podatkovna strategija i opcije politike za osiguravanje usmjerenog razvoja umjetne inteligencije (AI) prvi su koraci ka ostvarenju ciljeva Europske unije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost Europske unije u oblikovanju digitalne budućnosti, uključujući  kibernetičku sigurnost i digitalno obrazovanje. Potpredsjednica Komisije, Margrethe Vestager, istaknula je da svaki građanin, svaki zaposlenik te svako poduzeće ima pravu šansu da iskoristi prednosti digitalizacije. Povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, izjavio je da Europa ima sve što je potrebno za utrku „velikih podataka“ i očuvanje njezinog tehnološkog suvereniteta, industrijskog vodstva i gospodarske konkurentnosti u korist europskih potrošača.

Ciljevi

Digitalne tehnologije, ako se koriste u pravu svrhu, koristit će građanima i kompanijama na mnogo načina. Tijekom narednih pet godina, Komisija će se usredotočiti na tri ključna cilja u digitalnom pogledu:

1Tehnologija koja djeluje na ljude.

2. Pošteno i konkurentno gospodarstvo.

3. Otvoreno, demokratsko i održivo društvo.

Nove politike i okviri omogućit će Europi da implementira vrhunske digitalne tehnologije i ojača svoje kapacitete za kibersigurnost. Europa će i dalje čuvati svoje otvoreno, demokratsko i održivo društvo i digitalni alati mogu podržati ta načela.

Europa kao lider u pouzdanoj umjetnoj inteligenciji

U dokumentu po nazivom White Paper on Artifical Intelligence, Komisija predviđa okvir za pouzdanu umjetnu inteligenciju, utemeljenu na izvrsnosti i povjerenju. U partnerstvu s privatnim i javnim sektorom, cilj je mobilizirati resurse u cijelom lancu vrijednosti i stvoriti prave poticaje za ubrzavanje implementacije AI, uključujući manja i srednja poduzeća. To uključuje rad s državama članicama i istraživačkom zajednicom kako bi se privukao i zadržao talent. Budući da AI sustavi mogu biti složeni i u određenim situacijama donose značajne rizike, izgradnja povjerenja je od presudne važnosti. Jasna pravila trebaju se baviti visoko rizičnim AI sustavima, a da ne opterećuju manje rizične sustave. U obzir treba uzeti i dosadašnja pravila EU-a o zaštiti potrošača, nepoštenoj trgovačkoj praksi, zaštiti osobnih podataka i privatnosti.

Visokorizični AI sustavi

Za slučajeve visokog rizika, kao što su zdravstveni, policijski ili transportni sustavi, AI sustavi trebaju biti transparentni i jamčiti ljudski nadzor. Vlasti bi trebale biti u mogućnosti testirati i potvrditi podatke koje koriste algoritmi dok provjeravaju kozmetiku, automobile ili igračke. Nepristrani podaci potrebni su za osposobljavanje sustava visokog rizika za pravilno funkcioniranje i poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda. Iako je danas upotreba prepoznavanja lica za daljinsku biometrijsku identifikaciju općenito zabranjena i može se koristiti samo u iznimnim, propisno opravdanim i proporcionalnim slučajevima, podložnim jamstvima i na temelju EU ili nacionalnog prava, Komisija želi pokrenuti široku raspravu o okolnostima, koje, ako postoje, mogu opravdati takve iznimke.

Za aplikacije AI-ja s nižim rizikom, Komisija predviđa dobrovoljni program certifikacije. Sve AI aplikacije su dobrodošle na europskom tržištu ako su u skladu s pravilima Europske unije.

Europa kao lider u ekonomiji podataka

Količina podataka koju generiraju kompanije i tijela javne vlasti neprestano rast, stoga je Europska komisija objavila Europsku strategiju podataka. Cilj europske strategije podataka je osigurati da Europska unija postane uzor i lider u društvu koje je ojačano podacima. Zbog toga je cilj uspostaviti jedinstveno tržište podataka, kako bi se iskoristilo podatke, omogućavajući nesmetani protok podataka unutar Europske unije.

Komisija će najprije predložiti uspostavu regulatornog okvira u pogledu upravljanja podacima, pristupa i ponovne uporabe podataka. To podrazumijeva stvaranje poticaja za razmjenu podataka, uspostavljanje praktičnih, pravednih i jasnih pravila o pristupu i korištenju podataka, koja su u skladu s europskim vrijednostima i pravima kao što su zaštita osobnih podataka, zaštita potrošača i pravila tržišnog natjecanja. To ujedno znači i širenje dostupnosti podataka iz javnog sektora otvaranjem skupova podataka visokih vrijednosti diljem Europske unije i omogućavanjem njihove ponovne upotrebe za inovacije.

Komisija ima za cilj podržati razvoj tehnoloških sustava te će doprinositi ulaganjima u europske projekte visokog utjecaja na europske podatkovne prostore te pouzdane i energetski učinkovite infrastrukture u oblaku.

Pokrenut će se posebne sektorske akcije kako bi se izgradio europski podatkovni prostor, primjerice u industrijskoj proizvodnji, zelenom dogovoru, mobilnosti ili zdravlju. Komisija će također raditi na daljnjem usavršavanju građana u digitalnim vještinama.

Sljedeći koraci

Komisija će tijekom 2020. ove godine predstaviti regulativu o digitalnim uslugama, predložiti reviziju Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i ojačati kibersigurnost razvijanjem zajedničkog centra za kibersigurnost. Europska unija će i dalje graditi svoj odnos s globalnim partnerima, koristeći svoju regulatornu moć, diplomaciju i financije za promicanje europskog modela digitalizacije. White paper o umjetnoj inteligenciji otvoren je za javnu raspravu do 19. svibnja 2020. Komisija također prikuplja povratne informacije o svojoj strategiji podataka. U svjetlu dobivenih povratnih informacija, Komisija će poduzeti daljnje akcije kako bi podržala razvoj pouzdane AI i ekonomije podataka.

Marija Bošković Batarelo mag. iur.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.